Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 27.Jan.2020, 11:53   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zanemarivanje imovine Srba koje je država dala Hrvatima

Prema podacima Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Hrvatska je dala Hrvatima čak 8.725 stambenih objekata otkupljenih preko Agencije za nekretnine od izbeglih Srba, a u vlasništvu države ostalo je još 1.066 takvih objekata koji su potpuno prepušteni propadanju.

Pakrac, Petrinja, Slunj, Korenica, Plitvička Jezera, Gračac, Benkovac i Knin mesta su u kojima je krajem 1990. i početkom 2000. posredstvom Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << (APN) država otkupila velik broj kuća u vlasništvu lokalnih Srba, piše hrvatski portal Novosti.

Podseća se da su uz taj proces često bili vezani falsifikovani ugovori, pretprodaja i prevara originalnih vlasnika nekretnina, čime je onemogućen povratak velikog broja građana srpske nacionalnosti.

Prema podacima Centralnog državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji je sada odgovoran za tu imovinu, država je zaključno s 2019. godinom građanima hrvatske nacionalnosti ukupno poklonili 8.725 stambenih objekata koji su nekada bili mahom u vlasništvu Srba.

Najviše ih je u Šibensko-kninskoj (1.802), Sisačko-moslavačkoj (1.748), Vukovarsko-srijemskoj (1.110), Ličko-senjskoj (844), Zadarskoj (815), Karlovačkoj (779) i Osječko-baranjskoj (742) županiji.

Osim toga, piše portal, Hrvatska je velik broj nekretnina koje su kupljene posredstvom APN-a koristila u svrhu stambenog zbrinjavanja osoba koje su bile privremeni korisnici tuđe napuštene imovine.

Otkupljene kuće tako su dodeljivane na korištenje Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, s Kosova i hrvatskih ostrva.

Kako su se vremena menjala, tako su i krajevi u kojima su nekada živeli Srbi sve više tonuli u besperspektivnost, pa su i novodoseljeni, koji su većinom bili korisnici socijalne pomoći, počeli da pakuju svoje kofere i odlaze.

Za sobom su ostavili poklonjene kuće, za koje često nisu plaćali režije.

Za razliku od njih, povratnici srpske nacionalnosti još uvek se nalaze na listama čekanja za obnovu i stambeno zbrinjavanje, iako prema podacima Centralnog državnog ureda trenutno postoji 1.066 praznih porodičnih kuća, koje su kupljene posredstvom APN-a. Novosti saznaju da taj broj ne obuhvata kuće poklonjene korisnicima koji već godinama ne žive u njima, ali se i dalje vode kao njihovi stanari.

Pored ostalog, navodi se, to dokazuje da Hrvatska, koja je nakon akcije "Oluja" na osnovu Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, a koji se kosio s ustavnom odredbom o nepovredivosti vlasništva, "brižno" upravljala nekretninama u vlasništvu Srba, danas zanemaruje tu istu imovinu.

"Te kuće postala su rugla naših sela, pa i gradova. Reč je o ruševinama u kojima više niko ne živi, a kada ih je država otkupila, imale su centralno grejanje, parkete i nameštaj. Država se pokazala kao izuzetno loš gospodar jer te kuće više nisu za život, nego za rušenje", kazao je za portal Jugoslav Vesić, načelnik opštine Erdut.

Ista je situacija i u drugim krajevima koji do danas nose oznaku potpomognutih područja, pišu Novosti i dodaju da devastirane i napuštenu su i kuće koje se nalaze duž državnog puta D1, od Karlovca prema jugu.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...