Izvor: RTS, 17.Maj.2022, 23:39

Finska i Švedska u NATO-u, korak ka ratu ili miru

Dve skandinavske zemlje Finska i Švedska odlučile su da zbog napada Rusije na Ukrajinu uđu u NATO. Gosti "Oko specijala" navode da je ta odluka začudila mnoge jer su upravo te dve zemlje etalon neutralnosti. Ocenjuju da je takva odluka ne samo udarac za Rusiju već i za ideju neutralnosti.
Iako su od Drugog svetskog rata insistirale na vojnoj neutralnosti i taj stav nisu menjale ni zbog raspada SSSR-a Švedska i Finska će sutra podneti zahtev >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << za prijem u članstvo u NATO-u.

Rusija je najavila da će u tom slučaju premestiti značajne vojne snage na granicu s Finskom, ali i da bi mogla da usmeri neke od svojih dalekometnih raketa ka ciljevima u ove dve države koje do sada u Moskvi nisu smatrane vojnim ciljevima.
Predrag Marković, istoričar kaže da je rat u Ukrajini ugrozio ideju neutralnosti za koju je Skandinavija bila primer i da sada sa eventualnim prijemom Švedske i Finske, NATO zaista dolazi na granice Rusije.
"Ono što je pogotovo porazno je to da je neutralnost suštinski bila vezana za Skandinaviju, čak i Norveška koja je bila članica NATO pakta nikada nije dala da na njenu teritoriju budu smešteni NATO vojnici. Znači, čak je i Norveška bila polu neutralna da ne bi provocirala Rusiju. Tako da ovo je zapravo ne samo udarac za Rusiju već i za ideju neutralnosti. Sad su ostale neutralne Austrija, Švajcarska i Irska", navodi Marković.
Ističe da je širenje NATO-a najveći strah Rusije, te da ona neće đutati i posmatrati šta se dešava. 
Dragan Bisenić, novinar, navodi za RTS da je začuđujuće to da su se Švedska i Finska odlučile da uđu u NATO.
"Švedska je etalon neutralnosti, od Napoleonovih ratova pa čitava naredna dva veka Švedska je bila neutralna zemlja. Finska neutralnost je nešto kasnijeg datuma. Ona je godinama prva na listi najsrećnijih zemalja u svetu. Zatim rezultati na PISA testovima kod finskih đaka su najbolji. Ceo taj skandinavski model je model te države blagostanja koja je povezana sa političkom neutralnošću", navodi Bisenić.
Sada se, kako kaže, Finci pojavljuju kao sparing partneri sa Rusijom na granici od 1.300 kilometara. Ukazuje da odgovor Rusije na to mogu biti rakete usmerene ka Helsinkiju.
Sa druge strane, dodaje Bisenić, imao sam prilike da vidim da se Finska zapravo za vreme Hladnog rata veoma ozbiljno pripremala za slučaj nuklearnog napada.
"Imate čitave mreže tunela ispod grada koji idu do 80 metara dubine i koji su u stanju da prime gotovo svih 650.000 stanovnika koliko ima Helsinki. U svakom slučaju potez Finske čini mi se kao da je ustupanje nekim finskim atalizmima - sada vi možete da mrzite Ruse legalno i da to kažete, a pre toga ste nekako prigušivali u sebe", kaže Bisenić.
"Ako Finska i Švedska uđu u NATO, Rusija premešta vojne snage na granicu s Finskom" Ukazuje da se Finska od nestanka Sovjetskog Saveza približava, integriše u Zapadni blok.
"Postala je članica Evropske unije, regularno učestvuje u svim aktivnostima NATO-a. Ali sada sa ovom situacijom, NATO je taj koji dobija, Finci i Šveđani ne toliko koliko NATO koji postiže da se Rusija rastegne što više može", navodi Bisenić.
Ukazuje da su do sada Rusija i predsednik Putin činili sve da tu situaciju na granici sa Finskom oslobodi vojnog prisustva. Međutim, kako kaže, ako dođe do ulaska Švedske i Finske u NATO, Rusija će premestiti značajne vojne snage na granicu sa Finskom.
"Ruska vojska je negde 1.000 kilometara daleko od finske granice, sada će morati da priđe i onda će tu da se promene stvari", ocenjuje Bisenić.
Komentarišući opiranje Turske da Švedska i Finska uđu u NATO, Bisenić navodi da su te dve zemlje računale na to.
"Nema sumnje da će je uz SAD najveći dobitnik ovog sukoba biti Erdogan zato što nesumnjivo jača uticaj i poziciju Turske na diplomatskom planu u okviru jedne i druge strane", ocenjuje Bisenić.
Radulović: Finci hoće i formalno-pravno da postanu članica NATO-aVlade Radulović, vojni komentator navodi da uprkos tome što Finska regularno učestvuje u svim aktivnostima NATO-a, sada hoće i formalno-pravno da postane članica NATO-a, da potpiše ugovor, deponuje svoj potpis u SAD.
"Ono što se dešava sada na teritoriji Finske i Švedske, naročito na teritoriji Finske za mene je lično samo formalizacija onoga što već godinama unazad suštinski funkcioniše na terenu - zajednički trening centri, zajedničke operacije po svetu, zajednički različiti programi saradnje, čak i učešće prvo Finske, a kasnije će se pridružiti i Švedska, u borbenim grupama za brzo reagovanje, u NATO vojnoj vežbi 'Jež'", navodi Radulović. 
Ukazuje i da je velika većina građana Finske i Švedske za ulazak u NATO.
"Oni će reći da žele bezbednosni kišobran koji će Finsku sačuvati od potencijalnog napada Ruske Federacije. Sa druge strane, ako gledate Rusiju konkretno, ali i Kinu, oni će reći da se u slučaju članstva Finske i Švedske u NATO, bezbednosna situacija u Evropi menja u tom smeru da i mi moramo sada da vidimo šta i kako dalje", navodi Radulović.
Ukazuje da će Rusija morati da stacionira neke trupe ka Finskoj. 
"Činjenica je da će sada morati bez obzira na to da li postoje ikakvi planovi, scenariji i namere, deo svojih snaga da pomere bliže toj, uslovno rečenoj novoj granici, to je jedan segment, a drugi segment za koji mislim da će dobijati na značaju, kako vreme prolazi je kontrola Baltika od strane NATO-a. Onog trenutka kada Finska i Švedska postanu članice NATO-a, manevarski prostor Ruske Federacije u Baltičkom moru će biti u veoma nezgodnoj situaciji", navodi Radulović.
Na pitanje da li smo na ivici nuklearnog rata odgovara da svi pokazatelji pokazuju da smo sada kao svet globalno mnogo bliži, na korak od nuklearnog rata čak i u odnosu na kubansku raketnu krizu.
"U ovom trenutku ne bih mogao da isključim upotrebu taktičkog nuklearnog naoružanja, dakle tih malih nuklearnih bojevih glava. Međutim ono što me tu plaši i zabrinjava je to da onog trenutka kada pređete tu granicu, kad jednom upotrebite nuklearno nauružanje nazad više nema, onda će da krene i druga i treća strana", ističe Radulović.
Ukazuje da je ipak dobro to što se Ukrajina devedesetih odrekla svog nuklearnog arsenala i potpisala sporazum.
"Sa te strane rizik je manji, ali zabrinjavaju najave iz Moskve, da će biti i ekonomskih i vojnih posledica ukoliko Finska i Švedska uđu u NATO", kaže Radulović.
Sa druge strane, dodaje on, kada vidite jačanje borbenih efektiva NATO-a u samoj Evropi, to takođe zabrinjava. 
Bisenić: Nema naznaka da bi borbe u Ukrajini uskoro mogle da prestanuDragan Bisenić, novinar, navodi za RTS da u ovom trenutku po onome kako za sada ide sukob nema naznaka da bi borbe u Ukrajini uskoro mogle da prestanu.
"I danas smo kao i prethodnih dana dobili izjave sa ukrajinske i ruske strane da pregovora nema  i da se ništa značajnije u tom smislu nijen dogodilo od trenutka kada su oni održani  u Turskoj pod posredovanjem turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana", ocenjuje Bisenić.
Međutim, dodaje on, iako nemamo jasnih signala videćemo da ipak nešto može da se na diplomatskom planu dogodi, postoje izvesni događaji koji ukazuju da dijalog možda može da se uspostavi ili da postoji, ali na pravoj ili jedino bitnoj osnovi, a to je dijalog na relaciji Moskva-Vašington.
"Pre nekoliko dana prvi put nakon početka sukoba u kontaktu su bili zvaničnici Pentagona i ruskog Ministarstva odbrane, zapravo to je nešto što prethodi, ajde da tako kažemo, u velikom broju slučajeva nekom diplomatskom koraku ili nekom diplomatskom iskoraku", kaže Bisenić. 
Ukazuje da možemo da pretpostavimo nekoliko scenarija - da se u nekom trenutku vojna operacija zaustavi, da traje i posle ove zime, ili da će trajati možda godinu, dve ili tri.
"Znači  sve zavisi od toga koliko to Rusiju košta i koliko dugo ona može da izdrži", zaključio je Bisenić.
Vlade Radulović, vojni komentator ocenjuje da dešavanja u Marijupolju neće mnogo uticati na dešavanja u Ukrajini i da su se oružani sukobi intezivirali.
"Ovo će kako stvari stoje trajati prilično dugo, koliko dugo nisam siguran da niko ne može tačno da kaže i proceni", zaključio je Radulović.
Pogledaj vesti o: NATO

Nastavak na RTS...






Povezane vesti

Bajden "snažno" podržao prijem Švedske i Finske u NATO

Izvor: VOA, 18.Maj.2022, 09:26

Američki predsednik Džo Bajden sastao se sa liderima Švedske i Finske nakon što su se dve skandinavske zemlje prijavile za članstvo u NATO, čemu se trenutno protivi Turska. Bajden, koji je hvalio saradnju Evrope i Sjedinjenih Država u suprotstavljanju Moskvi za vreme ruske invazije na Ukrajinu,...

Nastavak na VOA...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.