Izvor: Nezavisne Novine, 09.Feb.2016, 21:38

Salkić za NEZAVISNE: Zahtijevamo da se naša vjera i prava poštuju

Ramiz Salkić, potpredsjednik RS iz reda Bošnjaka, razočaran je gestom predsjednika Milorada Dodika da zakon o policiji vrati Narodnoj skupštini.

U intervjuu za "Nezavisne" Salkić ocjenjuje da je ovaj čin, kao i Dodikove najave o ukidanju Vijeća naroda RS, "put u anarhiju".

"Stiče se utisak da se takozvana opozicija - Savez za promjene i Dodik izvrsno nadopunjuju u rješavanju opštesrpskih interesa u BiH", ističe Salkić.

NN: Gospodine Salkiću, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << kao potpredsjednik RS i član Predsjedništva SDA, kakvom vidite trenutnu sigurnosnu situaciju u RS, ali i u BiH?

SALKIĆ: Sigurnosni i politički sistem u BiH je potpuno funkcionalan i funkcionira u skladu s Ustavom i zakonima koji reguliraju ovu oblast. Polazeći od ovih činjenica, te prateći statistiku, možemo odgovorno reći da je sigurnosna situacija u ovoj zemlji, a samim tim i u oba entiteta i Brčko distriktu, stabilna. Naravno, imamo veliki broj nedostataka u funkcioniranju sistema, ali oni ni u kom slučaju trenutno ne ugrožavaju sigurnost građana.

NN: Nedavno ste izjavili da vlasti RS čine sve kako bi otežale život nesrbima u RS. Možete li biti određeniji, jer ste izazvali kontroverze?

SALKIĆ: Već duže vrijeme ukazujem na ozbiljnu radikalizaciju prilika u entitetu RS. Pozivao sam vlasti da zaustave takav kurs, ali niko se nije odazvao. U prvoj sedmici nova vlast je iz Palate predsjednika iselila kabinete bošnjačkog i hrvatskog potpredsjednika. Izabrani zvaničnici su, kao jedini nesrbi u Palati, izbačeni napolje sa dvoje-troje saradnika. Potpredsjednicima su uskraćeni vozači i savjetnici, a samim tim su onemogućeni da obavljaju svoju funkciju na koju ih je izabrao narod. Tim principom se krenulo i ka nižim nivoima. U zadnju godinu drastično je smanjen broj nesrba u policiji. Bošnjaka i Hrvata je premalo u općinskim administracijama, skoro da ih nema u javnim preduzećima, u institucijama... Svim tim procesima upravlja aktualna vlast. Bošnjacima je ukinuto pravo da svoj jezik imenuju njegovim imenom. Ova vlast se drznula da Bošnjacima promijeni ime jezika i da ga imenuje nepostojećim imenom. To je nezabilježeno u povijesti. To je isto kao kada bi vlasti u Federaciji promijenile ime srpskog jezika u recimo srbijanski - da li bi to bila poruka suživota, mira ili diskriminacije i segregacije, pa čak i ozbiljne provokacije? Naša djeca idu u škole u kojima su na zidovima ikone, škole nose imena po pravoslavnim svecima, a većina institucija u ovom entitetu ima pravoslavnu krsnu slavu. Mi smo muslimani i želimo poštovati druge vjere, ali zahtijevamo da se naša vjera i naše pravo poštuju.

NN: A je li ljudski promovirati i druge, pozitivne primjere jer lično utjelovljujem jedan od takvih, najprije jer kao Bošnjak u mjestu u kojem živim nemam nikakvih problema, a imam sve potrebno uvažavanje. Ovo samo po sebi nameće odgovor da mir i suživot nikako ne odgovaraju prevashodno političarima?

SALKIĆ: Normalno stanje funkcioniranja društva treba biti upravo takvo - da nema problema. Nakon godina nasilnog sprečavanja Bošnjaka da se vrate u ovaj entitet, kod Bošnjaka je došlo do jedne zanimljive pojave. Nakon ubijene Melihe Durić, čije ubice nisu pronađene, nakon oružanih i fizičkih napada, Bošnjaci kad ih niko ne tuče kažu - dobro je, nemam problema. Međutim, ovdje je stasala generacija mladih koji žele da idu naprijed, da im mjerilo bude Evropa i slobodan život. Mi želimo potpunu slobodu, a ne uskraćivanje prava na jezik, na obrazovanje, na zaposlenje u javnom sektoru, prava da javni servis o nama govori objektivno, a ne da Bošnjaci budu stalno identificirani kao opasnost, kao potencijalni teroristi, da budu stigmatizirani.

Primjeri, kako ste rekli druge vrste, samim tim što su primjeri sami po sebi problem - oni treba da budu pravilo. Vaša konstatacija da nemate problema u mjestu u kojem živite je relativna, jer kad odete u MUP, tamo rade samo Srbi; odete u Dom zdravlja, opet su i tamo samo Srbi; odete u bilo koju instituciju - tamo nema zaposlenih Bošnjaka; u školama nema nastavnika Bošnjaka; djeca nemaju pravo na bosanski jezik, na nacionalnu grupu predmeta; općina ima pravoslavnu krsnu slavu... Vaš osjećaj je subjektivan jer većina Bošnjaka ima problem s ovim što sam nabrojao.

NN: Osobno znam i za drugačije primjere, a subjektivno nam je i kao pojedincima govoriti o većini jer, ako ćemo biti iskreni - slično je na svim stranama, a to se mora mijenjati. Šta se onda treba dogoditi pa da politika, recimo, dozvoli roditeljima slobodan izbor u toku obrazovanja njihovog djeteta? Ovdje prevashodno mislim na mogućnost pohađanja bosanskog jezika u RS, ali i reciprocitet svake vrste u FBiH?

SALKIĆ: Svako stajalište koje želi dati veća prava jednoj skupini ili jednom narodu osuđeno je na propast. Naravno, zalažem se da sva prava koja tražimo za Bošnjake u RS obavezno pruže i Srbima u Federaciji. Pitanje bosanskog jezika u RS je moguće riješiti u toku jednoga dana. Problem je što institucije vlasti provode otvorenu i zabrinjavajuću diskriminaciju. Umjesto da Bošnjacima dopuste nastavu na bosanskom jeziku i sa nacionalnom grupom predmeta, kako im je Ustav dozvolio i Evropska konvencija o ljudskim pravima, Bošnjacima se nameće nepostojeće ime jezika. Na ovaj način se sa nivoa institucija entiteta vrši segregacija i diskriminacija. To je nezabilježena pojava u modernoj Evropi. Ministarstvo prosvjete je usmenim instrukcijama naložilo direktorima škola brisanje iz dnevnika ime bosanskog jezika, a sam ministar se čak i u pisanim dokumentima upušta u tumačenje etimologije imena jezika, dajući sebi bezobrazno pravo da on preimenuje bosanski jezik u bošnjački, a on je pod imenom bosanski jezik ovdje prisutan hiljadu godina. Pokušali smo razgovarati o ovim pitanjima, ali Vlada je ovdje zauzela jasan segregacijski stav i dijalog je završen. Kao posljedica ovakve politike je veliki broj djece s izgubljenom školskom godinom, veliki broj alternativnih škola u privatnim kućama, garažama i na drugim mjestima. Za to će neko morati da odgovara, ne samo pred sudom - historija je neumoljiva, bit će zabilježeno da je vlast RS u 21. stoljeću zabranjivala konstitutivnom narodu korištenje maternjeg jezika. Ali ja vjerujem da će uskoro na važne pozicije doći osobe koje su odgovorne prema ovome vremenu.

NN: Mnoge se kontroverze isprepliću u vezi sa zakonom o policiji u RS, koji je predsjednik Milorad Dodik vratio Narodnoj skupštini. Kako na ovo gledate Vi, kao potpredsjednik RS iz reda Bošnjaka?

SALKIĆ: To je nova situacija u kojoj je predsjednik Dodik negirao odredbe Ustava RS, jer to je dosad uglavnom radio kad je u pitanju Ustav BiH. Sada negira odredbe Ustava RS, govoreći da jednostavno tamo nema nikakvog popisa iz 1991. godine, da je on nasilno nametnut, da nema potrebe da se poštuje Vijeće naroda i da ga treba ukinuti. A to pokazuje da je ovo put u anarhiju i da ovdje jednostavno niko ne može pretpostaviti šta će se dešavati.

Zapravo, ovo potvrđuje sve ono što govorim, evo, godinu i po: da je na sceni gruba diskriminacija, gruba radikalizacija i vidjećemo u kojem će to pravcu ići. S druge strane, stiče se utisak da se takozvana opozicija - Savez za promjene i Dodik izvrsno nadopunjuju u rješavanju opštesrpskih interesa u BiH. SzP pritišće Dodika u Narodnoj skupštini da onemogući Bošnjacima bilo kakva prava, a Dodik pritišće SzP na nivou države da se ne poduzimaju bilo kakve ozbiljne aktivnosti kad je u pitanju napredak zemlje, u smislu njene harmonizacije, institucionalizacije i uspostavljanja jednakih standarda.

Nastavak na Nezavisne Novine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.