Hadžić: Evropa i SAD da se zapitaju zašto su na meti terorista

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 08.Jan.2015, 20:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hadžić: Evropa i SAD da se zapitaju zašto su na meti terorista

Nikada se nije ušlo u stvarne razloge nastanka terorističkih grupa, za šta su se u svetu zalagali nakon napada u Madridu, Londonu i Njujorku, jer na pitanje kako se boriti protiv terorizma nema jednostavnog odgovora. Pokušano je sa bombardovanjem Iraka, Libije i Avganistana, a rezultati su propast tih država >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << i otvaranje prostora Islamističkoj državi i podsticanje ekstremista, iz kojih su se izrodili teroristi poput onih koju su juče u Parizu, u sedištu satiričnog lista "Šarli Ebdo", hladnokrvno ubili 12 ljudi, izjavio je danas profesor Miroslav Hadžić, iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Hadžić je, gostujući u emisiji "Jedan na jedan" Radio-televizije Vojvodine, rekao da je očigledno da evroatlantska civilizacija mora da se upita čime je zavredila da vrednosti, za koje smatramo da su sam vrh civilizacije, budu meta terorističkih akata.

Hadžić je dodao da evropska civilizacija treba da sagleda kako je napravljen taj islamistički "Drugi" i zašto je Islam "drugi", ako iz istorije Španije znamo da su muslimani bili deo koji je doneo progres toj zemlji, te da je Novi vek počeo kada su preko islamskih krugova stigla znanja o Staroj Grčkoj, a mnoga naučna znanja odatle dobila podsticaj.

"I onda je normalno da država i političari na vlasti nemaju vremena da se bave tim pitanjima", zaključuje on.

Hadžić je, komentarišući opasku nastradalog urednika lista "Šarli Ebdo", da je oružje terorista puška, a njegovo naliv pero, upitao kako smo došli do toga da kalašnjikov stigne u Evropu umesto naliv pera i da li je to zbog toga kako je ustrojen svet danas.

On je istakao da bezbednost i sloboda izražavanja ne mogu da se stavljaju na isti tas, ali i podsetio da iskustva nakon 11. septembra 2001. godine pokazuju da je demokratija bila ugrožena u svoj jezgru, tamo gde je nastajala.

"Uzmite Patriotski akt i sve druge mere koje su preduzimane u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su direktno ugrožavale već osvojene prostore demokratije i slobode, uz takve banalne primere da su biblioteke morale da vode evidenciju o tome ko je koju knjigu uzeo, ako je knjiga na nekakvoj 'crnoj listi'", objasnio je profesor.

Hadžić kaže da je sigurno da apsolutna bezbednost ne postoji, te da se postavlja pitanje, ako se ukine sloboda govora, ko je onda bezbedan.

"Oni koji vode računa o našoj bezbednosti će vam uvek dokazivati da u ime efikasnost borbe protiv terorizma, moramo da im dozvolimo da bez sudskog naloga mogu da nam upadaju u stanove, da nas snimaju, prate, kao što oni koji podržavaju demokratiju "in abstracto" misle da sve te mere bezbednosti treba ukinuti", objašnjava on.

Hadžić dodaje da je najveći problem kako naći balans u toj kontroli.

"Čak i tamo gde upotrebljavate i razvijate nove postupke za borbu protiv terorizma, postavlja se pitanje - ko ih kotroliše. Ko nadzire te službe bezbednosti i mogu li one u ime bore protiv našeg straha da dobiju potupo odrešene ruke i da nikome ne odgovaraju", pita se on.

Uskraćena bezbednost je konstanta čitave istorije, to da građani imaju osećaj ili da su im stvarno uskraćeni bezbednost i sigurnost, kaže Hadžić i dodaje da istraživači bezbednosti naglašavaju da najčešće država, koja nastala iz potrebe građana im bude osigurana bezbednost, jeste najveća pretnja bezbednosti građana.

"Ta klackalica između rastuće potrebe građana za sigurnošću i težnje države da, u ime visokih razloga i velikih reči, ograničavaju slobodu i bezbednost", objašnjava on.

Hadžić kaže da jučerašnji napad u Parizu jeste udar na slobodu izražavanja, kao i da teroristi biraju ciljeve sa simboličkim značajem, jer žele da izazovu lanac događaja u svetu, ali i unutrašnje promene u Francuskoj.

Hadžić kaže da će se u francuskom društvu sada sigurno naći oni koji će da postave pitanje kako je moguće da francuski građani vrše terorističke akte, ko je taj "drugi" u Francuskoj i kakav je njegov položaj.

"Možemo videti da nekritički novinari govore o islamskom terorizmu, pri čemu se jedna vera i stotine miliona ljudi posredno poistovećuju sa terorizmom, a onda se ta vera i proglašava terorističkom", objašnjava on.

Kako će Zapad da odreaguje, dodaje Hadžić, zavisi od nosilaca vlasti u Francuskoj, ali i medija.

"Najlakše je sada ući u histeriju, nastaviti javno strašenje. U SAD su bezbednosne elite i politička klasa vrlo lako i vrlo rado iskoristili situaciju straha, ne bi li pribavili veća prava za sebe i za primenu različitih mera", navodi on.
Pogledaj vesti o: Teroristički napad u Parizu

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.