Izvor: Studio B, 13.Okt.2012, 18:51 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Madžar: Ne možete izvući Beograd iz Beograđanina
Jedan od najtraženijih srpskih muzičara u Evropi Aleksandar Madžar održaće večeras solistički koncert u Kolarčevoj zadužbini na 44. Bemusu.
Madžar se redovno odaziva pozivima za koncerte u Beogradu, a o tome šta ga vraća pred publiku rodnog grada u intervjuu Tanjugu rekao je, parafrazirajući misao za koju ne zna čija je, ali mu se dopada, "možete Beograđanina izvući iz Beograda ali ne možete izvući Beograd iz Beograđanina".
"To je neka vrsta vezanosti >> Pročitaj celu vest na sajtu Studio B << za rodni grad u kome vrlo rado boravim bilo koncerta ili ne, roditelji su mi još ovdje i najbliža porodica, uvijek ima mnogo razloga da se svrati a naravno i Kolarac je divna dvorana natopljena sjećanjima i navikama", ispričao je jedan od najomiljenijih muzičara beogradske publike.
Madžar ima drugačiji odnos sa publikom u drugim evropskim gradovima. U još par mjesta osim Beograda gdje često svira uspostavio je prisni odnos sa publikom, ali Beograd je, kaže, ipak poseban.
"Znamo se već dugo, na ovoj bini prvi put sam svirao 1979. godine, sve je to važno muzičarima, osjećaj da negdje pripadamo mada je profesija malo nomadska kao i mnoge druge danas", kazao je Madžar.
Za ovog vrhunskog umjetnika suštinski nema velike razlike da li je koncert u Njujorku ili Zzagubici, za njega ne postoji nevažan koncert, jedini način da se poslije koncerta osjeća dobro je da "uloži u njega i da nema nepredviđenih katastrofa na sceni".
Za 44. Bemus je odabrao muziku Johana Sebastijana Baha, šest partita za klavir, koje su, kako kaže među najzahtevnijim ali i najzanimljivijim djelima. Svaku od šest partita je ponaosob često svirao, takođe i ovako u grupi, sada je na red došao Beograd.
"Bah je važan muzičarima, odrastaju svirajući njegovu muziku, naročito pijanisti, mi smo srećni da je Bah imao dosta djece i da su svi svirali neki instrument sa dirkama, pisao je i lake komade, prvo djelo Baha koje sam svirao bilo je sa sedam godina, zbog toga pijanisti sa Bahom imaju odnos koji nemaju sa drugim kompozitorima ali to ne znači da ga vole zato što je to mač sa dvije oštrice", ispričao je Madžar.
Ugledni pijanista, istrajan u težnji ka muzičkom perfekcionizmu, u vrijeme studiranja imao je sreću da uči od vrsnih pedagoga: Arba Valdme na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu gdje je bio najmlađi student sa 15 godina, kod Eliso Virsaladze u Moskvi na Konzervatorijumu "Ccajkovski" i Danijela Blumentala u Briselu.
Danas profesor na Flamanskom kraljevskom konzervatorijumu u Briselu i pijanista uspješne karijere, dobro poznat publici Berlina, Londona, Pariza, Majamija i Tokija, gdje održava resitale i koncerte sa orkestrima kao što su Berlinska, Štutgarska i Kraljevska filharmonija, Madžar smatra da je za uspješnu karijeru pijaniste najbitniji odnos prema dijelu koje se izvodi i odnos prema sebi.
Madžar smatra da to da li je neko dobar izvođač ili malo manje uspješan zavisi od toga da li je uspio oba aspekta da dobro razvije i da ih iskombinuje kako treba.
"Ako sam u tom smislu nešto postigao to svakako ima veze sa mojim profesorima koji su mi svako na svoj način pomogli, ili su mi razvili psiho motorne sposobnosti koje su nephodne u prvoj fazi razvoja ili su bili prosto vrlo dobri vaspitači u smislu pravilnog odnosa prema muzičkoj baštini i zahtjevnog odnosa prema samom sebi kao izvođaču", kazao je Madžar.
U svom pedagoškom radu zalaže se da se program uradi što temeljitije i istinitije, da studenti imaju predstavu o autentičnom, ali kako kaže, ne vjeruje da je to njegov specijalitet jer "vjerovatno je to tako kod svih ljudi koji se bave svojim poslom sa pravilnom motivacijom".
Madžar kaže da je tokom godine većinom za svojim instrumentom, smatra da kada se radi treba raditi, ali isto tako kaže da kada se odmara, ne znači da neće na dva mjeseca zatvoriti svoj instrument i da ga neće ni pipnuti. To smatra djelom zdravog odnosa prema svojoj profesiji kao i krajnje disciplinovan rad.
Snagu za nove koncertne poduhvate Madžar više ne traži u bioskopu ili sa knjigom, sada je to dobilo drugu dimenziju, rado šeta.
"Imam malo sumanut poduhvat da povežem Beograd i Brisel pješice, čini mi se to efektnije nego gledati kompletna Felinijeva djela ili čitati, došao sam do čudesnog grada Vircburga na sjeveru Bavarske, to je avantura koja će se, ako bude sve kako treba, nastaviti i 2013.godine", ispričao je pred probu za koncert popularni srpski pijanista iz Brisela.
.jpg)
