Izvor: RTS, 17.Jul.2018, 14:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kakva je budućnost muzeja nakon otvaranja?

U proteklih godinu dana u Srbiji su otvorena tri velika muzeja - muzej Galerije Matice srpske, Muzej savremene umetnosti i Narodni muzej, a nakon što se ceremonija otvaranja završi, postavlja se pitanje "Šta sad?".
Upravo to je bila tema okruglog stola pod nazivom "Muzej se otvorio. Šta sad?" na kojoj su svoja viđenja budućnosti izneli rukovodioci tri pomenuta muzeja.

Rekonstrukcija muzeja >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << ne znači samo obnavaljanje muzejske zgrade, već i transformaciju i osavremenjivanje načina rada, zaposlenih, prilagođavanje novom vremenu i tehnologijama, istakli su govornici.
Direktor Muzeja savremene umetnosti Slobodan Nakarada rekao je da su se muzeji promenili za 10 godina koliko je MSU bio zatvoren, kao i da je publika u međuvremenu izgubljena, te je najveći izazov "vratiti je".
Dodaje da je veliki broj posetilaca muzeja dokaz da se ne zna mnogo o potrebama publike i da je ona okrenuta kulturi možda i više nego što se čini.
"Muzeji su refleksija onoga što se dešava u društvu i šta građani žele. Ne treba da gledamo u prošlost, već u budućnost,
kako da dovedemo publiku i kako da sarađujemo sa divnim ljudima i umetnicima", kaže direktor MSU.
Nakarada ističe značaj komunikacije sa lokalnim kulturnim institucijama, kao i potrebu da kultura bude decentralizovana, jer "ono što je problem u malom muzeju, biće isti samo veći problem u velikom muzeju".
Glavni cilj je pronaći način na koji će muzej da služi društvu, navodi Nakarada, i dodaje da je veoma važno naći način da se mladi umetnici angažuju u situaciji kada sve veći broj mladih odlazi iz zemlje.
Zaključuje, da trenutak za muzeje "nikada nije bio ovoliko dobar", te da je sad trenutak da se radi i na izmenama zakona i na intezivnijoj saradnji sa državnim i privatnim institucijama.
"Potrebni novi ljudi, koji shvataju današnji svet" 
Upravnica Galerije Matice srpske u Novom Sadu Tijana Palkovljević Bugarski kaže da je za muzej najvažnije da ima zaposlene koji su ekspreti, kao i da ostavaruje saradnju sa različitim partnerima, muzejskim ustanovama i predstavnicima kreativnih industrija.
"Muzej u savremenom društvu ima ulogu da postavlja pitanja, a ne da daje odgovore.
Novi ljudi koji nam trebaju su oni koji shvataju sadašnji svet i kako se sve menja. U 21. veku muzeji su za ljude koji žele da komuniciraju svoje znanje, moramo da koristimo nove tehnologije, da komuniciramo sa posetiocima", ocenjuje Palkovljević Bugarski.
Pitanje relevantnosti muzeja u društvu je najvažnije, kaže ona, kao i borba da muzejima pripadne više mesto na lestvici značaja.
"Ljudi moraju da znaju da imate nešto za njih i da ih onda kvalitetom ponude 'naterate' da dođu ponovo. Treba da koristimo što su sada muzeji u fokusu i što je pokazano da se snovi ostvaruju", kaže ona i ističe da problem novca nije primaran, već kreiranje strategije i pronalaženje načina da se ciljevi ostvare.
"Postavka u fokusu" 
Specijalni gost okruglog stola bio je i direktor Velt muzeja u Beču - Muzeja sveta Kristijan Šiklgruber.
Velt muzej otvoren je prošle godine, a svojim muzeološkim pristupom predstavlja izuzetan iskorak u prezentaciji muzejskog nasleđa.
Ipak, Šiklgruber kaže da je pored korišćenja novih tehnologija važno da sama postavka ostane u fokusu.
Kako kaže, važno je da zaposleni u muzeju dobro poznaju muzejsko blago, ali i da imaju pripovedački duh.
"Otvaranje muzeja ne znači mnogo, ako se u njegov rad ne uvedu dodatne aktivnosti, pre svega edukativni programi za posetioce", naveo je on.
Dodao je da se u Muzeju sveta trude da muzej predstave kao mesto performansa, koji je otvoren za savremenu umetnost koja je u dijalogu sa prošlošću.
Pripremaju se brojni sadržaji u Narodnom muzeju 
Domaćin današnjeg okruglog stola bio je Narodni muzej, a direktorka Bojana Borić Brešković kaže da je nakon otvaranja glavni fokus Narodnog muzeja razvijanje programa za posetioce i interna transformacija.
Kako kaže, pored stalne postavke pripremaju se i drugi sadržaji i programi za decu, a pored zaposlenih eksperata u muzeju radi i veliki broj volontera i pripadnika obezbeđenja, pa je najveći izazov organizovati sve što je planirano u obnovljenom prostoru.
"Posetioci su potvrdili da brojna muzejska publika postoji i da nije reč o manjinskoj društvenoj grupaciji zaljubljenika, već da dolaze ljudi različitih starosnih i obrazovnih grupa koji imaju jasno profilisane kulturne potrebe. Ove činjenice raduju, ujedno obavezuju i upućuju na razvijanje i inteziviranje dijaloga koji će pouzadano voditi ka unapređenju muzeja", rekla je Borić Brešković.
Okrugli sto "Muzej se otvorio. Šta sad?" realizovan je na inicijativu Saveta za kreativne industrije i kabineta predsednice Vlade, a on je jedan u nizu događaja koji će biti održani u cilju osavremenjivanjha nacionalnih institucija kulture.

Nastavak na RTS...

SEEcult.org: Šta sa (ponovo) otvorenim muzejima?