Dragojević i Neša Galija o radu ostvarenih umetnika

Izvor: B92, 03.Jul.2014, 12:53   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dragojević i Neša Galija o radu "ostvarenih umetnika"

Poslanički klub SPS jedini je u parlamentu koji ima dva poznata umetnika - režisera Srđana Dragojevića i pevača, muzičara i kompozitora Nenada Milosavljevića, poznatijeg kao Neša Galija.

Oni udruženim snagama rade na zakonima o medijima i o autorskim pravima, sa punim uverenjem da je moguće pomoći kulturnoj zajednici i neposrednim korisnicima kulture. Dragojeviću je ovo drugi mandat u parlamentu, mada je u prethodnom sazivu u poslaničkoj klupi sedeo samo tri ili četiri >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << meseca, a Neša Galija, po sopstvenom priznanju, tek uči poslanički posao.

U razgovoru za Tanjug poznati režiser kaže da je njegov drugi mandat obeležen važnim zakonima koji će biti doneti, a pre svega zakon o medijima, dok poznati muzičar kaže da je rad u skupstini zamišljao kao posao koji svaki poslanik radi za sebe, ali se ispostavilo da je to ozbiljan timski rad. On kaže i da je za relativno kratko vreme, koliko je poslanik, došao do zaključka da pravo može da bude izuzetno kreativna stvar: “Verovali ili ne! Mislio sam da je to neka suvoparna nauka, ali može da bude vrlo interesantana i kreativna, što sve zavisi od ljudi, a ovde imamo dobru ekipu”. Od svog kolege nije dobio nikakav savet kada je položio zakletvu i preduzeo mandat, ali jeste ono što mu mnogo više znači - Dragojevićevo zadovoljstvo njegovim prisustvom u parlamentu.

“

"Izrazio je zadovoljstvo što sam tu, nema posebnog saveta…, ja stalno nešto zapitkujem - da li ima smisla pitati ovo, reći ovo:… Moj najveći problem jeste da li ima smisla o nečemu govoriti, jer se pitam da li je možda protivustavno, da počnemo od toga"”, priča Milosavljević. Zato se, kaže, više oseća kao učenik koji marljivo radi i dosta čita, a štivo kojem je sada posvehen jeste zakon o autorskim pravima i zakon o medijima.

"U skupštini je malo neposrednih kulturnih proizvođača i svaka dodatna podrška je jako vredna", kaže Dragojevića i podseća da su poslanici i pisac pesama i drama Aleksandar Jugović, aforističar Aleksandar Čotrić i Vesna Marjanović, koja se takođe bavi kulturom.

"To je na neki način olakšavajuća okolnost kod nas koji se bavimo kulturom da nam je prioritet da pomognemo toj prilično velikoj kulturnoj zajednici i ljudima koji stvaraju i koji su neposredni korisnici kulture”," kaže Dragojević i dodaje da svi oni stavljaju stranačke interese u drugi ili treći plan.

Zakon o medijima je trenutno i u njegovom fokusu interesovanja na koji je, kako kaže, spremio nekoliko važnih amandmanda koji se odnose na zaštitu domaće proizvodnja.

"Domaća proizvodjnja u nacrtu tog zakona se ne pominje nijednom rečju, za razliku od neophodnosti da se donese kvota evropskog programa koja je obavezna na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. “Smatram da bez obzira što je nužno da usvojimo zakone koji su u skladu sa evropskim, ne moramo usvojiti one koji su najmanje u skladu sa domaćim interesima, jer je, bar ja mislim, prioritet u svakoj oblasti štititi domaću proizvodnju. Tako je i u televizijskoj i u filmskoj proizvodnji”," uveren je on.

Režiser nekoliko kultnih filmova tvrdi da se radom u skupštinskom Odboru za kulutru i informisanje i u samom parlamentu može puno toga uraditi i kao primer navodi donošenje vrlo važnog zakona koji će filmskim i televizijskim autorima i glumcima omogućiti da, kao i muzičari, dobiju tantijeme za učešće i autorstvo svojih programa.

"To će na dramatičan način promeniti socijalnu kartu i sliku domaćeg filma i televizije i filmskim i televizijskim autorima, izvodjačima i glumcima, koji nikada nisu dobili ništa za svoj minuli rad, velike uloge, režije i scenarija, omogućiti da zarađuju od svoje krativnosti i svog rada. ”Imate neverovatno veliki broj glumaca koji žive u siromaštvu i bedi iako su tokom svoje karijere ostvarili neke zaista velike uloge. To će pomoći i da se jedna institucija, koja se zove nacionalnom penzijoim, eliminiše, tako što će mnogi veliki stvaraoci moća da pod stare dana zaradjuju od svoje krativnosti, svog rada, umesto da dobijaju nešto što je milostinja od države”," rekao je on.

A da bi se dobila prava slika potreba i dali adekvatni odgovori na brojna pitanja, Milisavljević kaže da od svojih kolega muzičara traži upravo to, da budu u komunikaciji.

I tako Neša Galija lagano “ulazi u štos” i uči poslanički zanat, startovao je postavljanjem poslaničkog pitanja resornom ministru Ivanu Tasovcu, a kada mu treba neka konsultacija ostane u poslaničkom klubu i mnogo pošto se svetla u velikoj Sali Doma Narodne skupštine pogase i svi poslanici odu kućama:

“"To je onaj deo posla koji se ne vidi, ostanem ovde ili u drugoj zgradi (u Ulici kralja Milana), a onda, kada dodjem kući, do tri ili četiri sata ujturo o tome razmišljam”."

Na pitanje da li bi svojim kolegama umetnicima preporučio da, ukoliko dodju u situaciju da mogu da postanu posalnici to i učine, Dragojević je odgovorio:

“"Ne znam šta da vam kažem. Ja sam dugo vagao s obzirom da se već 25 godina bavim prvo poezijom, pa kljuževnošću, scenaristikom, filmom…, jeste ovo na neki način opeterećenje, vi ovim gubite do odredjene mere vreme za stvaranje, pisanje, režiranje, ali nekako sam odlučio da ipak pokušam da budem u ovom domu predstavnik tih 30 i nešto hiljada ljudi koji se kreativno bave kulturom i stvaralaštvom”.

“

Ako uspem da uradim nešto, pa makar na unapredjenju tih važnih zakona koji nam dolaze na dnevni red ili ako bih uspeo da me ti ljudi, koji se bave kulturom, dožive kao svog predstavnika, bio bih jako ponosan”," naglasio je Dragojević.

Pitanje da li skupština i dalje nije mesto u kojem može da dobije inspiraciju, odbio je sa indignacijom, jer je, kako je pojasnio, osetio da kod novinara postoji nepoverenje da umetnici mogu da se bave nečim ozbiljnim.

"“Ja misilim da mogu. Ovde sam došao da se bavim ozbiljnim stvarima kao i svi drugi poslanici koji se bave bilo pitanjem poreza, državne uprave, pravosudnog sistema i mnogih drugih stvari gde su oni stručnjaci. Ja sebe smatram stručnim u ovom poslu i ta pitanja važna za inspiraciju smatram donekle i uvredljivim, iako nisam uvređen...”" rekao je on.

Dragojević je istakao da mu se čini da su ljudi iz medija mišljenja da neko ko se bavi umetničkom praksom, stvaralaštvom, a dođe u skupštinu, da je tu neka vrsta maskote, a da on nikada nije voleo da bude bilo čija maskota.

"“Čime god da sam se u zivotu bavio, to sam činio temeljno, studiozno i odgovorno i sebe smatram u bilo kojoj oblasti nekom vrstom štrebera. Pokušavam da i u ovome budem štreber, poslanik koji se bavi zakonima koji me zanimaju i kojima mogu da dam doprinos, a inspiracija za moje filmove se nalazi negde drugde, van skupštine”, zaključio je, ipak uz osmeh," Dragojević.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.