Crni Arapin u kolektivnom pamćenju

Izvor: Politika, 01.Sep.2009, 23:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Crni Arapin u kolektivnom pamćenju

Radovi naših naučnika prof. dr Radeta Božovića i dr Ljiljane Stošić uvršćeni u Zbornik Uneska i MANU, međunarodni projekat o zajedničkom nasleđu na Balkanu

U tranzicionoj Srbiji humanitarne nauke i naučnici su pastorčad društva i zato je vest da su se studije beogradskog filologa prof. dr Radeta Božovića i istoričarke umetnosti dr Ljiljane Stošić našle u jednoj svetski relevantnoj publikaciji od izuzetnog značaja za srpsku nauku.

Vest je stigla >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << upravo iz Skoplja: u trećem Zborniku međunarodnog projekta „Interpretacije” na temu „Crni Arapin kao lik u kolektivnom pamćenju” (The Black Arab as a Figure od Memory), koji je objavila Makedonska akademija nauka i umetnosti pod pokroviteljstvom Uneska, među radovima 14 naučnika iz nekoliko evropskih zemalja našla se ova dva beogradska autora.

Kako je za „Politiku” izjavila dr Ljiljana Stošić, viši naučni saradnik Balkanološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, ona je zajedno sa prof. dr Radetom Božovićem dobila poziv da priloži studije za zbornik čiji je priređivač bila član MANU Kata Kulavkova. Božovićev rad je posvećen moralnim i kulturnim porukama mita o Crnom Arapinu dok je Stošićeva fenomen Crnog Arapina osvetlila iz ugla srpske umetnosti 18. i 19. veka.

Istraživački projekat „Interpretacije” u čijem okviru su, pre temata o Crnom Arapinu, objavljeni zbornici „Nasilje i umetnost” i „Sećanje i umetnost”, svi na engleskom jeziku, označen je kao evropski, a za nosioca projekta izabrano je Odeljenje za lingvistiku i nauku o književnosti MANU. U međunarodnoj redakciji su, pored rukovodioca Kulavkove, član Holandske kraljevske akademije Mike Bal, profesor pariske Sorbone Žak Besijer, profesor Univerziteta u Istanbulu Nedret Kuran Burčoglu, profesor Lisabonskog univerziteta Manuel Frijas Martins i profesor Univerziteta u Varšavi Danuta Ulicka.

Tako ugledno uredništvo odabralo je da za istraživanje motiva Crnog Arapina, prisutnog na Balkanu, u celom mediteranskom basenu, kao i u drugim evropskim kulturama, okupi, pored dvoje iz Srbije, renomirane naučnike iz Makedonije, Bugarske, Albanije, Turske, Rusije, Hrvatske, sa Korzike i iz Nemačke. Oni su osvetlili temu iz književnog, istorijskog, etnografskog, antropološkog, teatrološkog, umetničkog ugla, pokazujući da je ovaj lik deo zajedničke duhovne baštine naroda koji su često bili skloni da naglašavaju ono što ih razdvaja, a zanemaruju činjenicu da u najdubljim slojevima njihovog kolektivnog pamćenja ima mnogo zajedničkog.

U predgovoru Zbornika, Kulavkova objašnjava da je projekat „Interpretacije” koncipiran sa ciljem da uvede nov način razmišljanja i percipiranja slovenskih i neslovenskih kultura na Balkanu, budući da je do sada prevladavala praksa da se „svojata” tuđa duhovna baština do isključivosti, da se negira pravo drugih na učešće u zajedničkom kulturnom i istorijskom nasleđu, da se revidiraju i negiraju identiteti, da se politizuje svaki pokušaj ukazivanja na zajedničke korene. Ideja je bila da se studijama zajedničkog nasleđa u okviru Zbornika analizom svih varijacija, zapaženih u različitim etničkim zajednicama, spozna i prihvati da neki arhetipovi nisu isključivo „vlasništvo” jednog naroda već celog Balkana, Mediterana pa i šire.

Priređivač Zbornika se zalaže u predgovoru da se ne zaboravi da su svi narodi Balkana od antičkih vremena pa sve do 19. veka bili integrisani u velike imperije (Rimsku, Vizantijsku, Osmanlijsku) i da dele isto pravo na pamćenje nekih kulturno-istorijskih činjenica. Ona smatra da to zajedničko duhovno nasleđe ne dozvoljava rigidne etničke podele i omogućava da se ono proučava i posmatra uz pomoć multidisciplinarnih i komparativnih studija.

Među te zajedničke mitske ličnosti ubrajaju se Crni Arapin, Bolan Dojčin i lepa Angelina kao arhetipovi zla i dobra (crnog-belog) i kao metafore za deljenje (balkanizovanje) ovog prostora. Iz Zbornika se može saznati da se prvi tragovi prisustva ljudi negroidnih crta lica sreću na Balkanu na neolitskoj keramici iz četvrtog milenijuma pre nove ere, nađenoj na području Makedonije i Bugarske, i da su to najstariji poznati tragovi negroidnih crta u Evropi.

Motivi crnačkih glava sreću se na minđušama nađenim u Albaniji i pripadaju helenističkom periodu (3. vek pre nove ere). Lik Crnog Arapina kao književna i umetnička tema pojavljuje su u Vizantiji u 9. i 10. veku, kao posledica prvih vojnih sukoba sa Arapima na istoku Carstva, da bi se isti lik „preselio” u epsku poeziju svih balkanskih naroda, bilo da se pod tim imenom misli na Turke ili na robove koji su dovođeni u ove krajeve iz Egipta i drugih delova Afrike koji su bili deo Osmanlijskog carstva.

U studiji hrvatskog etnologa Tomislava Oroza se kroz karnevalski narodni igrokaz na ostrvu Lastovu otkriva sećanje na opsadu ostrva od strane Katalonaca u 15. veku koje personificiraju Mavri (jedan od naziva za Crnog Arapina).

Stošićeva u svojoj studiji „Crni Arapin u srpskoj književnosti i umetnosti” donosi niz primera da su se tragovi o prisustvu Arapa, Saracena ili Mavra, kao vojnika, činovnika ili samo robova, među srpskim stanovnicima sačuvali u toponimima, u epskim pesmama o kraljeviću Marku i njegovim dvobojima, u poznatoj pesmi o Banović Strahinji čiju ljubu zavodi.

Ona govori o Crnoj Majci Božijoj čiji se kult začeo u ranom srednjem veku pa je tako Teodosije, pišući žitije Svetoga Save, pominjao da se on, prilikom boravka na Sinaju, molio Crnoj egipatskoj Bogomateri. Stošićeva, takođe, nalazi glave Crnog Arapina kao heraldičke znakove na grbovima Besarabije i Bosne u „Stematografiji” Hristifora Žefarovića iz 1741, a zatim dolaze umetnici srpskog baroka, poput Teodora Kračuna koji uvode likove crnca u slike na biblijske teme, dok se u 19. veku kod prve srpske školovane slikarke Katarine Ivanović crnac pojavljuje na žanr scenama, kao što su slike „Crnac donosi ljubavno pismo” ili „Gatara”.

Vera Kondev

[objavljeno: 02/09/2009]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.