Stanić: Hrvati uzor Crnogorcima kako da se reše Srba

Izvor: Večernje novosti, 28.Jul.2019, 16:29   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Stanić: Hrvati uzor Crnogorcima kako da se reše Srba

Predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić: Kreatori kriza rade sve da "puste krv" između Beograda i Podgorice. Svi polažemo novi kosovski zavet i borimo se za opstanak našeg naroda MORAMO znati da danas svi polažemo novi kosovski zavet i da traje borba koja se izvodi na mnoštvu mesta: i na Kosovu i Metohiji, i u Crnoj Gori, i u Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini, i na svim mestima gde je opstanak Srba elementarno ugrožen. I treba da znamo da polaganjem novog kosovskog >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << zaveta preuzimamo na sebe obavezu ne samo junaštva, nego još i više čojstva, te da izgradnja moralnog obrasca usklađenog sa duhom epohe u kojoj živimo, ostaje naša trajna obaveza. Ovo u intervjuu, za "Novosti", poručuje prof. dr Dragan Stanić, predsednik Matice srpske i naš uvaženi pesnik poznat pod pseudonimom Ivan Negrišorac. PROČITAJTE JOŠ: Vukosavljević: Ćirilica osnovno identitesko obeležje naroda * Nazire li se već sada ko je među nama vera, a ko nevera? - Ne zna se u ovom trenutku "ko je vjera, a ko je nevjera", ali se zna da taj ispit mi danas polažemo, a rezultati će se objaviti kad za to dođe vreme. * Svake godine u Novom Sadu održavaju se Dani kulture Srba sa KiM, ali oporan ukus u ustima ostavlja činjenica da veoma mali broj Novosađana prati tu manifestaciju... - Matičin Kosovsko metohijski odbor, na čelu sa predsednicom prof. dr Valentinom Pitulić, radi zaista izvanredno. Ideja je da kulturom pokažemo da granice u današnjem svetu ne smeju biti prepreka elementarnoj komunikaciji i da je Kosovo naše sve dok ga nosimo u srcu. Uz to, želimo primerom da pokažemo kako bi svaki punoletni Srbin svake godine trebalo bar jednom da ode na Kosovo i da tamo vidi neku od kulturnih dragocenosti, i da svojim sunarodnicima kaže neku reč ohrabrenja, da im pokaže da oni na tom velikom stratištu nisu sami. * U vremenu globalnog poništavanja identiteta malih nacija, Matica uspeva da prigrli sunarodnike širom sveta. - Naš je zadatak da one najkreativnije i najaktivnije delatnike širom sveta držimo unutar našeg komunikacionog sistema i da protok svih informacija teče nesmetano. Nažalost, veliki broj dragocenih ljudi je otišao, ali mi njih ne smemo izgubiti: svojim radom oni treba neprestano da budu prisutni među nama. * Kakva osećanja u vama izazivaju novi predizborni nasrtaji na ćirilicu u Hrvatskoj? - Ništa "prirodnije" nego da se tako nešto dešava u Hrvatskoj jer je tamo kulturalni, pa čak i egzistencijalni, etnički i genocidni rat protiv Srba još od šezdesetih godina 19. veka dobijao na zamahu, da bi kulminaciju doživeo u 20. veku. Hrvatski nacionalistički program je na taj način više-manje rešio pitanje Srba u Hrvatskoj, a to je uspeo jer mi, Srbi, nismo znali da mu se na ozbiljan, intelektualno i politički utemeljen način, suprotstavimo. Ovo mahnitanje protiv ćirilice samo je znak da Hrvati ne žele da se suoče sa sopstvenim zločinom, a u tome, naravno, imaju tihu podršku zapadnih centara moći. Mi Srbi moramo dobro vladati jezikom zapadnih kultura i pronaći način da se zaštitimo tamo gde za tako nešto još ima nade. * Osim Srba i ćiriličkog pisma, na udaru vlasti u Crnoj Gori je i SPC. Ima li racionalnog objašnjenja za tu paničnu potrebu da se Crna Gora potpuno obesrbi? - Ima, dakako. Režim u Crnoj Gori se opredelio za ugledanje na hrvatski politički i državotvorni model, pa je odnos prema samim Crnogorcima i prema svim preostalim Srbima došao do najapsurdnijih oblika autošovinizma, kakav se u svetu ne može pronaći. Motiv postoji u činjenici da je relativno lako naći međunarodne sponzore za tako nešto, te da se iz toga može izvući nesumnjiva materijalna korist, uključujući i izvesne oproštajnice grehova kojima se trguje kao i svakom drugom robom. * Kakav ishod očekujete? - Možemo očekivati da se kreatori kriza u svetu neće smiriti dok ne puste krv između Srbije i Crne Gore, a time bi se uništila svaka ideja o mogućem jedinstvu srpskog naroda. Naša šansa da se spasemo od stradanja i da dostojanstveno, kao pobednici, izađemo iz ovih iskušenja, jeste u tome da kulturom, pameću i moralnim vrlinama obesnažimo sve pokušaje da nas diskredituju i eliminišu iz kruga ozbiljnih i jakih sagovornika. O problemima koji nam se otvaraju u Crnoj Gori pisao sam godinama, a sada ti tekstovi, sakupljeni u knjizi "Istraga predaka", nailaze na sjajan odjek u kulturnoj javnosti. To me, dakako, raduje, ali bi me još više radovalo kad bismo kao narod i kultura pronašli formulu za naše spasavanje od pogubnih iskušenja našeg doba. PROČITAJTE JOŠ: SKUPŠTINA USVOJILA IZMENE I DOPUNE ZAKONA: Vlasnik neće ostati bez stana ako je dug manji od 5.000 evra * Učestvovali ste u nastajanju Deklaracije za očuvanje srpskog kulturnog identiteta. Ima li pozitivnih efekata? - Najvažniji efekat tiče se predstave o tome da se pitanje srpske kulture, ali i celog srpskog naroda, mora rešavati kao jedno celovito pitanje. Ne sme se dozvoliti razbijanje srpskog kulturnog prostora i izolovanje pojedinih njegovih delova. Pritom mi, Srbi, treba da budemo i ostanemo najmirotvorniji narod u regionu, ali da ne zapuštamo pitanja koja nas muče. Upravo isticanje kontinuiteta, kako prostornih, tako i vremenskih, jeste jedna od osnovnih vrlina ove Strategije. Na tom temelju bi trebalo ponovo da utvrdimo samopoštovanje, a pre toga znanje o širini i bogatstvu naše kulture. * Ima li ovaj dokument snagu da promeni svest o nama samima jer deo društva uporno omalovažava sve srpske nacionalne vrednosti? - Omalovažavanje koje pominjete dolazi, s jedne strane, od nepoznavanja stvari, ali, s druge strane, i od sistemskih udara ukorenjenih u imperijalno-kolonijalističkoj ideologiji velikih zapadnih sila. Kultura tih zapadnih zemalja pokušava da se izbori s tim strašnim nasleđem, pa razvija razne oblike postkolonijalnog diskursa. Takve misaone tokove treba dobro da poznajemo i da ih kreativno koristimo, pa i da izgradimo tip intelektualca koji ume da izađe na crtu ovakvim izazovima.U PUNOM ZAMAHU MATICA srpska, koja je obeležila 183. rođendan, u poslednje vreme ima veliko razumevanje državnih organa. - Matica je u punom zamahu i pravoj obnovi, a zahvaljujući sistemskoj pomoći države, kreativni potencijali naše ustanove postaju sve vidljiviji i daju značajne rezultate. Pri tom ne mislim samo na identitetske projekte kao što su Srpska enciklopedija, Srpski biografski rečnik, Atlas naselja i slično, nego i čitav niz poduhvata našeg predstavljanja međunarodnoj javnosti i saradnje s drugim kulturama. * Kako objasniti činjenicu da zakon o službenoj upotrebi jezika i zaštiti ćirilice toliko dugo čami u nečijoj fioci? - To je samo jedan od signala kako se ne snalazimo dobro u specifičnim okolnostima kulturalnih ratova. Pitanje jezika su neki naši jezikoznalci valjano otvorili, ali čak i u samoj struci ne postoje puna saglasnost i jasan stav. U takvim okolnostima, ozbiljne političke konsekvence nisu izvedene, pa je prirodno da se politička sfera usteže od takvih poteza kao što je donošenje novih zakona. Vremena za odlaganje, međutim, nema, pa bi nam se svako oklevanje moglo obiti o glavu. A rešenje je pre svega u sagledavanju evropskih iskustava, a to znači da nema potrebe da u tom domenu izmišljamo toplu vodu. ZAVRŠAVAM NOVU KNjIGU PESAMA * Imate li ovih dana vremena za poeziju? - Poezija ne traži saglasnost, ona bezuslovno zahteva određeni način života, pa pesnik, ako je to u duši, nema mogućnosti izbora: mora da pristane na te zahteve i mora da podlegne unutarnjim pritiscima koji rade u njemu. Ja tako živim od ranog gimnazijskog perioda: nisam se još opametio i ništa tu ne bih menjao. Upravo ovih dana, usred raznih i zahtevnih poslova, završavam novu knjigu pesama koja je nastajala poslednjih 15-20 godina, a sada se konačno zaokružuje. To me istinski obasjava iznutra, pa me ta energija, poput sunca, budi svakoga jutra ojačanim i uverenim da i svoj poslednji čas treba na ovakav način da dočekam.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.