Priština potvrdila da su Dečani ugroženi

Izvor: B92, 18.Maj.2021, 11:58

"Priština potvrdila da su Dečani ugroženi"

Priština -- Ministri kosovske vlade Donika Gervala i Hajrula Ćeku protive se uključivanju manastira Visoki Dečani na listu najugroženijih spomenika u Evropi.

Ministri su poslali su pismo izvršnom predsedniku "Europa Nostre" i zahtevaju da se manastir ukloni sa tog spiska

U pismu, koje prenose prištinski mediji, navodi se da je odluka "neosnovana, ne odgovara činjenicama na terenu i da je pod političkim uticajem".

Gervala i Ćeku tvrde da na osnovu >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << procene lokalnih i međunarodnih institucija za sprovođenje zakona i bezbednosti, "pravoslavne crkve na Kosovu nisu ugrožene", i pozivaju predstavnike "Europa Nostre" na "principijelnu saradnju usmerenu na najefikasniju zaštitu kulturne baštine".

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković ocenio je danas da su predstavnici prištinskih institucija pismom i zahtevima upućenim organizaciji Evropa nostra, koja je Visoke Dečane stavila na listu najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa na "starom kontinentu", potvrdila te činjenice.

"Svaka vrsta političkog pritiska koji dolazi iz Prištine da se manastir Visoki Dečani izuzme sa liste najugroženije evropske baštine, samo su dodatna potvrda o njegovoj ugroženosti", naveo je Petković.

Podsećajući na sve napade na manastir, uključujući i minobacačke napade, naglasio da bi zbog svega toga bilo svrsishodnije da, umesto pisama sa nepostojećom argumentacijom, vlasti u Prištini potpišu ukaz o povraćaju 24 hektara oduzete manastirske zemlje i tako bar pokažu da poštuju vlastite zakone, ako već ne veruju svetskim organizacijama.

Direktor Kancelarije podsetio je da je svaki napad na objekte Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, a samo za mesec i po bilo ih je čak 11, bio praćen antisrpskom retorikom političkih lidera u Prištini. Zbog toga se, ističe Petković, i najnovija poruka o Visokim Dečanima ne može tumačiti drugačije, nego kako nova pretnja bezbednosti ove svetinje i manastirskom bratstvu.

"Ugroženost manastira Visoki Dečani notirali su u izveštajima i Evropa Nostra i UNESKO, a ukoliko u Prištini ne veruju ovim organizacijama, ne bi bilo loše da pročitaju i poslednji izveštaj Stejt departmenta u kome se posebno ističe osetljiv položaj manastira Visoki Dečani", naveo je Petković.

Visoki Dečani su, naglasio je, najčešće napadan objekat Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, koji se od 2006. nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine u opasnosti i pod 24 satnom zaštitom Kfora.

"Oružano je napadan čak četiri puta, dva minobacačka napada izvršena su 2000. godine, u vreme martovskog pogroma 2004. na manastir je ispaljeno osam minobacačkih granata, a 2007. godine je izvršen još jedan minobacački napad, koji je rezultirao i sudskom presudom”, podsetio je on.

Takođe, 2014. godine na zidovima manastira ispisani su grafiti „UČK ISIS”, a u januaru 2016. godine ispred manastira su uhapšena četvorica naoružanih kosovskih Albanaca, od kojih su dvojica bili na crnoj listi simpatizera Islamske države, naveo je Petković.

"Protivimo se instrumentalizaciji kulturnog nasleđa u političke svrhe", naveli su Gervala i Ćeku, pozivajući predsednika "Europa Nostre" da poseti Kosovo što je pre moguće.

"Skloni smo da verujemo da će rezultat vaše posete i procena situacije rezultirati preispitivanjem vaše liste uklanjanjem manastira Dečani", navodi se u pismu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.
Pogledaj vesti o: Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.