Izvor: MozzartSport.com, 19.Apr.2021, 12:26

Da li su košarkaški klubovi postavili temelje fudbalskoj Superligi?

Gotovo svaki potez koji su povukli fudbalski klubovi bio je već viđen oko košarkaških terena

Evropska Superliga u fudbalu pretočena je u delo, odnosno za sada samo na papir, čime se višedecenijska težnja najbogatijih klubova da imaju sopstveno takmičenje, bez uplitanja matične kontinentalne (UEFA) i nacionalnih federacija bliži potpunoj realizaciji.

Narednih dana, verovatno nedelja, a možda i meseci, >> Pročitaj celu vest na sajtu MozzartSport.com << trajaće pre svega medijski, a nije isključeno da započne i sudski rat, koji je, ako se pogledaju "spisi" iz prethodnih decenija bio neizbežan. Jedno je ipak sigurno - klubovi su u želji za potpunom samostalnošću odlučivanja, pre svega u kom smeru će da se sliva sav novac, osnovali sopstveno takmičenje, po cenu da zarate sa ostatkom sveta.

Oni kojima je ova ideja bliska, reći će da je taj dan došao možda prekasno, pojedini da je možda prerano, ali ogromna većina, posebno UEFA i nacionalne federacije, smatraju da uopšte nije trebalo da "osvane ta nedelja", plašeći se da će se ubrzo smračiti fudbalskoj Evropi kojoj je istini za volju ovakav scenario bio najavljivan čak decenijama. I to zahvaljujući košarci.

Da, košarci, odnosno košarkaškim klubovima. U većini navrata vukli si potez bar nekoliko godina pre njihovih kolega iz fudbala. Kao da je košarka bila lakmus papir daleko moćnijem fudbalu u kome su shodno odnosu, greške bile daleko skuplje, ali i pravi potezi su donosili značajnije benefite, pa je očigledno lakše bilo gurnuti košarku u prvi red fronta...

Još dok su se Evropa i planeta navikavali da je toliko omraženi Berlinski zid (pao u novembru 1989. godine) izgubio moć razdvajanja dva sveta, postajući mesto okupljanja ljudi svih naroda, nacija, rasa, vera, košarkaške lige su počele da se odvajaju od FIBA, osnivajući 1991. godine Uniju evropskih košarkaških liga (ULEB), odnosno šest godina pre nego što je nastala Asocijacija premijernih profesionalnih fudbalskih liga Evropske unije (EUPPFL) koja je bila preteča Evropskih liga.

Koji mesec kasnije, iako i dalje pod kapom, ili šapom FIBA, u zavisnosti ko iz kog ugla gleda, Kup evropskih šampiona, preimenovan u Evropsku ligu, prvi je dozvolio da u najelitnijem klupskom takmičenju na Starom kontinentu ne igraju samo aktuelni nacionalni prvaci. Tako su u sezoni u kojoj je Partizan pokorio Evropu, u Evropskoj ligi igrala tri predstavnika Španije (polufinalista Estudijantes, finalista Barselona i šampion ACB lige Huventud), tri predstavnika Italije (polufinalista Virtus, finalista Kazerta i šampion Serije A Olimpija Milano), te tri tima iz države na samrti SFRJ (polufinalista Cibona, finalista Partizan i šampion SFRJ i Evrope Split)...

Upravo u toj sezoni prvi put je, posle dve runde kvalifikacija, uvedena grupna faza (dve grupe po osam ekipa), a zatim je usledilo četvrtfinale (na dva dobijena meča) i fajnal for. Fudbal je tada gotovo u dan pratio košarku. Prebacio se sa klasičnog kup formata u kombinovani, pošto je u Kupu šampiona, posle dve nokaut runde, prvi put igrana grupna faza (dve grupe po četiri ekipe), a zatim finale. Ali, sačekao je do sezone 1997-1998 da u Ligu šampiona (ime promenjeno 1992.) uvede i ekipe koje nisu nacionalni šampioni.

A onda je došla 2000. godina kada je 24 tima odbeglo od FIBA i "preko noći" formiralo svoje takmičenje - Evroligu - što su mnogi protumačili presedanom, skandalom, ubistvom košarke... Ipak, košarka nije umrla. Naprotiv. Nastavila je da živi, da li živi ili životari, uvek je otvorena polemika, ali samo godinu dana kasnije ostatak košarkaških velikana koji je na početku ostao veran FIBA (Panatinaikos, CSKA, Partizan, Makabi, Anadolu Efes...) ipak se priključio Evroligi koja je 2008. odbegla i od ULEB.

Upravo u to vreme, odnosno 2008. godine, formira se Asocijacija evropskih klubova (ECA) koja dobija pravo da zastupa interese fudbalskih ekipa u UEFA, pošto prethodno udruženje 14 elitnih kolektiva (G-14) osnovano 2000. godine nije priznavala Evropska kuća fudbala.

ECA je iz godine u godinu postajala sve snažniji faktor u pregovorima sa UEFA oko raspodele novca, ali je s druge strane Evroliga, polako ali sigurno marginalizovala poziciju FIBA u bilo kakvim razgovorima.

Dok je UEFA ostajala pri stavu da samo takmičarski rezultati određuju ko će u kvalifikacije i regularni deo sezone Lige šampiona, Evroliga je sve čvršće "zatvarala" svoje takmičenje, a od sezone 2016-2017 uvela je i kompletan ligaški deo, bez grupa, u kome će igrati svako sa svakim tokom prve faze, upravo ono čemu teži novoformirana Superliga u fudbalu.

S obzirom na to da su u oba projekta, počevši od 1991. godine, a čiji su vrhunac Evroliga i Superliga, uključena dva giganta, Real i Barselona, čiji predsednici direktno komanduju i košarkaškim sekcijama iz Madrida i katalonskog grada, da li se neko ko malo dublje zagrebe po svemu, neće bar jednom zapitati da li je košarka smerno bila prethodnica fudbala?

Tagovi:

Nastavak na MozzartSport.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta MozzartSport.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta MozzartSport.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.