Američko ministarstvo odbrane: Prva saveznička pobeda I Svetskog rata Cerska bitka - u Sibiru

Izvor: KMnovine.com, 16.Dec.2019, 11:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Američko ministarstvo odbrane: Prva saveznička pobeda I Svetskog rata Cerska bitka - u Sibiru

Na zvaničnom sajtu Američkog ministarstva odbrane, deo o Prvom svetskom ratu, naglašeno je da Cerska bitka (avgust 1914.) predstvalja prvu savezničku pobedu u tom tom ratu.


   
Fotografija planine Cer sa Vikipedije koju je pozajmilo i pomenuto američko ministarstvo.    

U nizu fotografija kojima se ilustruju događaji tog perioda nalazi se i fotografije planine Cer. Kada kliknete na nju i uvećate je, opis kaže: >> Pročitaj celu vest na sajtu KMnovine.com << "Photo of the Siberian Cer mountains" - ili "Fotografija Sibirske planine Cer". I o tome, ali i o drugim srpskim bitkama - toliko.

Istorija pamti da je do prvog okršaja na planini Cer došlo u noći 15. na 16. avgust. Posle nekoliko dana dramatičnih i krvavih bitaka, povlačenje preko Drine razbijene austrougarske snage otpočele su u noći 19. na 20. avgust i nastavile ceo sutrašnji dan. Gonjenjem neprijatelja do Drine i završnim borbama kod Šapca, 21-24. avgusta 1914. godine, okončana je tzv. cerska operacija u kojoj su srpske snage izgubile su više od 16.000 vojnika, dok su austrougarski gubici iznosili oko 25.000 poginulih.



To ipak nije jedina "zanimljivost". Naravno, Amerikanci neće propustiti priliku da navedu da je Prvi svetski rat počeo ubistvom Austro-ugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda od strane "bosanskog Srbina aktiviste" Gavrila Principa 28. juna 1914. godine.

Još i više, upravo to će stajati kao uvod ovog dela sajta koji je sada već arhiviran a na novom sajtu taj deo istorije potpuno izbrisan.

"Atentat na nadvojvodu Franca Ferdinanda, naslednika austrougarskog prestola, pokrenuo je 28. juna 1914. godine Prvi svetski rat. Ministarstvo odbrane pozdravlja hrabrost američkih vojnika koji su se borili za slobodu".


   
Foto: Američko ministarstvo odbrane    


Prirodno je da će američka vojska svojim vojnicima odati najveće poštovanje ali niz grešaka nameće mnoga pitanja. Neka od njih, posle svega, svakako i veoma duboka i ozbiljna jer teško da se radi samo o omašci. Ipak je reč o zvaničnom sajtu Američkog ministaratva odbrane.

Srpski "aktivista" ubija prestolonaslednika, po amerikoj interpretaciji bez ikakvog povoda - jer se o tome ništa više ne kaže, ali se američki vojnici, stanovnici države koju niko nije napao, ipak bore za slobodu... Da, tipično američko licemerje sa izraženom željom da se drugi ponize i drsko isticanje sopstvene hrabrosti u ratu koji je za Amerikance predstavljao samo vid zarade i zaštite sopstvenih materijalnih srestava i ništa drugo, budimo otvoreni.

Nakon niza događaja koje američka strana smatra značajnim, poput naglašavanja ruskog poraza i kasnije povlačenja, sledi opet važan momenat za Srbiju, ovaj put pravilno nazvanu. Ono što je naročito zanimljivo jeste pogled na događaj iz novembra 1915. kada je "Srbija poražena od Austro-ugarske nakon što su u nju upale Slovenija, Hrvatska i Bosna" 

Međutim, kraj rata neće biti ni izbliza tako precizno opisan kao što, uostalom, ni početak to nije. Prećutana je želja Austro-ugarske koja je dugo plamtela u vrhu tog carstva da Srbiju zauvek zbriše sa lica zemlje. Atentat u Sarajevu, koji je ne samo da je iskorišćen već po priznanjima i nekih austrijskih istoričara, i pažljivo isceniran kako bi poslužio kao povod za objavu rata Srbiji, predstavljen je sasvim suprotno.

Isto tako i kraj rata za koji se kaže: "Otomansko carstvo se predalo saveznicima, Budimpešta, Prag i Zagreb proglasili nezavisnost a Austro-ugarska se raspala". 

Ni reči o herojskoj borbi srpske vojske za koju su i sami neprijatelji rekli da je upravo ona odlučila kraj rata. Možda to i nije do kraja tačno ali sigurno da jeste barem što se istočnog fronta tiče i to ne samo zbog remećenja planova. 




Da podsetimo barem na onaj deo koji je nama najbitniji. Zagreb tada nije proglasio nikakvu nezavisnost već je konačno formirana Jugoslavija čiju slobodu je donela srpska vojska a koja će kasnije, kroz mnoga stradanja i niz ratnih zločina nad Srbima, upravo svoj narod izložiti genocidu koji su vršili kako Zagreb tako i ostali čiju slobodu i nezavisnost je donela Srbija ali i Berlin a na kraju, upravo i Vašington.

Neobična predstava i tumačenje Prvog svetskog rata⇗, zar ne? Uvredljivo ili očekivano? Verovatno ćete se složiti - i jedno, i drugo. Amerika čak i opšte poznatu istoriju tumači na svoj način. Kao nešto novo, ono isto a potpuno različito ali uvek u skladu sa samo jednim - aktuelnim sopstvenim političkim interesima.

Nema razloga da ni Srbi budu nepopravljivi romantičari.
Jasno je da sve što je zapadno od srpskih zemalja, zajedno sa svojim saveznicima koji su ih okupirali, sebe doživljava kao nekoga kome je data uloga da Srbiju uništi zauvek. A to nije put kojim se traže ni stiže do prijatelja. Uverili smo se već više puta, to je put stradanja, masovnih i planskih egzekucija Srba, pokrštavanja pravoslavnih i zatiranje srpskog identiteta. To je put masovnih srpskih gubilišta. Ali od te strane ne treba okretati glavu, treba samo vratiti ono što je naše, ono što je već jednom zactano kao "Srbsko ujedinjenje". Drugog nam puta nema, a ni opstanka ako ga prepustimo korovu.




PROČITAJTE JOŠ:
Princip je povukao „okidač" ali nikada nije želeo da započne rat - KM NovineIzvor: NPR buks Iz strane štampe izdvojili smo i preveli razgovor sa britanskim ratnim izveštačem, novinarom i piscem knjige o Gavrilu Principu namenjene Zapadnom tržištu.


PROČITAJTE JOŠ:
Presedan u istoriji ratovanja: Telegram koji je zauvek promenio Srbiju - KM Novineponedeljak, 28. jul 2014. | KM novine Samo nekoliko rečenica koje je običnom poštom stiglo u Srbiju u smiraj 28. jula 1914. godine bilo je dovoljno da ceo tada poznati svet okrene naglavačke. Pogledajte šta je tačno pisalo u ovom strašnom pismu.
 

PROČITAJTE JOŠ:
Prvi svetski rat - 100 godina posle - KM Novineponedeljak, 28. jul 2014. | KM novine Svet danas obeležava sto godina od početka Prvog svetskog rata, a vek nakon početka događaja koji je promenio svet, i dalje se postavlja pitanje „ko je kriv?" Širom Evrope biće održane brojne manifestacije, a u Srbiji će Vlada zasedati u Banovini u ratnoj prestonici Nišu, gde je pre 100 godina zasedala Pašićeva vlada.





KM Novinama je potrebna vaša podrška - pročitajte zašto KLIK



Izvor: KM Novine    :: © 2014 - 2019 ::    Hvala na interesovanju
#Srbi #Kosovo #Metohija #Iseljavanje #Progon #Albanci #Vlast #Beograd #kmnovine

Nastavak na KMnovine.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta KMnovine.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta KMnovine.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.