Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 22.Okt.2018, 13:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U Somboru duplo više paljenja strnjišta nego lane
I pored upozorenja, brojnih apela i zakonske regulative, paljenje strnjišta je i dalje opasna i višestruko štetna pojava na njivama, a prema evidenciji Poljočuvarske službe u Somboru, u odnosu na prošlu godinu, dvostruko je uvećano.
Iako je paljenje strnjišta štetno, opasno i zakonski zabranjeno, na više od pet stotina hektara poljoprivrednog zemljišta na teritorije somboske opštine, kako je registrovala Poljočuvarska služba, zabeleženo je paljenje strnjišta. >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine <<
"Ove godine ima puno više nego prošle. Izgleda da je to zbog vremenskih uslova i svesti građana. Puno više smo evidentirali. Imamo nekih pedeset pet paljevina, a na licu mesta smo evidentirali jedanaest prijava koje dalje prosleđujemo gradskoj upravi!", istakao je Goran Tomić, rukovodilac Poljočuvarske službe grada Sombora.
Odlukom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta, useva, zasada, poljskih puteva i kanala u opštini Sombor, propisana je zabrana spaljivanja žetvenih ostataka.
"Propisana je kazna od 25.000 dinara. Znači, odeljenje za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, nakon dobijanja zapisnika od poljočuvarske službe sa poznatim počiniocem izdaje prekršajni nalog na osnovu navedene odredbe. Za sada imamo 11 podnetih prekršajnih naloga, a prošle godine je bilo četiri-pet, dok je ove godine znatno više", ispričao je Predrag Čomba, pravnik u Odelenju za poljoprivredu i zaštitu životne sredine gradske uprave grada Sombora.
Paljenjem strnjišta znatno se utiče i na smanjenje plodnosti zemljišta koja je prema analizama Poljoprivredne stručne službe u Somboru poslednjih desetak godina znatno opala.
"Organska materija u zemljištu ne samo da mineralizacijom prelazi u oblike koji će se u narednoj sezoni koristiti za ishranu biljaka nego ima i jednu mnogo važniju ulogu a to upravo pozitivan uticaj na strukturu zemljišta – na vodni kapacitet, na vazdušni i na toplotni kapacitet zemljišta. Paljenjem, ne samo da smo izgubili ono što nam se već praktično nalazi na parceli, nego, paljenjem smo uništili i deo živog sveta kog imamo u zemljištu u tim površinskim slojevima", objasnila je Jelena Ivan, iz Poljoprivredne stručne službe u Somboru.
Uz obavezno zaoravanje usitnjenih žetvenih ostataka, stručnjaci preporučuju razbacivanje i veštačkog mineralnog đubriva, kako bi azot iz mineralnog đubriva bio hrana za mikroorganizme i proces razlaganje žetvenih ostataka bio efikasniji, a samim tim i plodnost zemljišta kvalitetnija za narednu sezonu.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...