Simatović i Stanišić pred Tribunalom ponovo se izjasnili da nisu krivi

Izvor: RTS, 18.Dec.2015, 17:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Simatović i Stanišić pred Tribunalom ponovo se izjasnili da nisu krivi

Bivši rukovodioci Službe državne bezbednosti Srbije, Jovica Stanišić i Franko Simatović, izjasnili su se da "nisu krivi" za ratne zločine za koje ih tereti Haški tribunal. Ovo je bilo prvo pojavljivanje Stanišića i Simatovića pred Haškim sudom u ponovljenom procesu.
Bivši šef Službe državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić i njegov >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << pomoćnik Franko Simatović Frenki izjavili su danas, pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale u Hagu, da se ne osećaju krivim za ratne zločine nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH, 1991–95, za koje su optuženi.

Pošto ih je sudija Barton Hol pitao da li ostaju pri stavu da nisu krivi, izraženom na prvom izjašnjavanju o krivici 2003. godine, Stanišićev branilac Vejn Džordaš i Simatovićev zastupnik Mihajlo Bakrač odgovorili su da njihovi klijenti ostaju pri tom stavu.
Optužnica Stanišića i Simatovića tereti za progon na rasnoj, verskoj i političkoj osnovi, ubistva, deportacije i prisilno premeštanje hrvatskih i muslimanskih civila u Hrvatskoj i BiH, 1991–95.
Istovremeno, odbrane Stanišića i Simatovića danas su podnele hitan zahtev da oni budu pušteni na privremenu slobodu u Srbiju do daljeg.
Kao jedan od razloga za privremeno oslobađanje, Stanišićeva odbrana navela je i njegovo zdravstveno stanje koje je opisala kao "loše, ali stabilno", uz napomenu da je neophodan nastavak lečenja u Beogradu.
Sudija Hol je dao tužiocima rok do utorka, 22. decembra, da se izjasne o zahtevu odbrane za privremeno oslobađanje. Stanišić će, po nalogu suda, u međuvremenu biti pregledan u pritvoru u Sheveningenu.
Današnje izjašnjavanje o krivici zvaničan je početak novog procesa Stanišiću i Simatoviću, pošto je Žalbeno veće Haškog tribunala 15. decembra poništilo prvostepenu oslobađajuću presudu i naložilo da se optuženima ponovo sudi.
Zajedno sa sudijom Holom, u Raspravno veće, odlukom predsednika Mehanizma Teodora Merona, imenovane su sudije Solomi Balungi Bosa iz Ugande i Seon Ki Park iz Južne Koreje.
Hol je bio sudija Tribunala i predsedavao je u procesu protiv bivših policijskih zvaničnika Republike Srpske Mića Stanišića i Stojana Župljanina, koji su nepravosnažno osuđeni na po 22 godine zatvora zbog progona nesrba u Bosanskoj Krajini tokom rata u BiH.
Sudija Hol je član i Raspravnog veća koje sudi bivšem lideru Srba u Hrvatskoj Goranu Hadžiću, optuženom za zločine u istočnoj Slavoniji. Taj proces je u prekidu zbog Hadžićeve teške bolesti. Balungi Bosa i Ki Park nisu bili sudije Tribunala, već su postavljeni direktno u Mehanizam.
Posle prvog suđenja Stanišiću i Simatoviću, prvostepeno veće Tribunala oslobodilo ih je 29. maja 2013. krivice po svih pet tačaka optužnice. Prvostepeno suđenje je počelo, posle jednog neuspešnog pokušaja, u junu 2009, a izvođenje dokaza završeno je 17. septembra 2011. Tužioci su pred sudije izveli 62 svedoka, a u odbranu optuženih iskaz su dala 33 svedoka.
Apelaciono veće Tribunala usvojilo je 15. decembra ove godine ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo tužilaštvo.
Veće predsedavajućeg Fausta Pokara ocenilo je da je prvostepeno veće pogrešilo u primeni zakona i tumačenju činjenica kada je utvrdilo da Stanišić i Simatović nisu bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Prvostepene sudije – po apelacionom veću čijem se zaključku protivio jedan član – nisu dale "razumno obrazloženje" te odluke, niti su razmotrile da li su Stanišić i Simatović delili zločinačku nameru drugih učesnika u tom poduhvatu.
Prema optužnici, Simatović i Stanišić su bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje nesrba sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, koji bi zatim bili uključeni u ujedinjenu srpsku državu. Na čelu tog zločinačkog poduhvata bio je tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević.
Apelaciono veće je usvojilo i žalbu tužilaštva na nalaz prvostepene presude da Stanišić i Simatović nisu pomagali i podržavali zločine počinjene nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH zato što njihova pomoć, uključujući i slanje "crvenih beretki" na ratišta, nije bila "direktno usmerena" na počinjenje zločina.
Sudija Pokar je rekao da je standard "direktne usmerenosti" pogrešno primenjen i da odstupa od dugogodišnje sudske prakse Tribunala, kao i da je suprotan međunarodnom običajnom pravu, po kojem za zločine može biti odgovoran svako ko pruža pomoć počiniocu, ako ima saznanja da bi ta pomoć mogla biti iskorišćena za činjenje zločina.
Tom zaključku usprotivio se sudija Karmel Ađus, koji je i predsednik Tribunala.
Na osnovu standarda "direktne usmerenosti", Tribunal je ranije pravosnažno oslobodio generala Momčila Perišića, ali je zatim drugo Apelaciono veće u predmetu Nikole Šainovića presudilo da je primena tog pravnog standarda bila pogrešna. Na tu presudu pozvalo se i Apelaciono veće, poništavajući oslobađajuću presudu Stanišiću i Simatoviću.
Ocenjujući da ne bi bilo primereno i praktično da samo ispravi ove greške prvostepenih sudija i primeni ispravne pravne standarde, Apelaciono veće je naložilo da Stanišiću i Simatoviću bude suđeno iz početka, po svih pet tačaka optužnice.
To je prva takva odluka u istoriji Tribunala. Ponovo je bilo suđeno i lideru OVK Ramušu Haradinaju, ali ne prema celoj optužnici.
Stanišić i Simatović, koji su na izricanje konačne presude došli sa privremene slobode u Srbiji, biće do daljeg zadržani u pritvoru Tribunala u Sheveningenu.
Prvostepenom oslobađajućom presudom bilo je utvrđeno da su Stanišić i Simatović opremali, obučavali, finansirali, kontrolisali i na ratišta u Hrvatskoj i BiH slali "crvene beretke", koje su, s drugim jedinicama, "počinile zločine deportacije i prisilnog premeštanja na brojnim lokacijama u Hrvatskoj i BiH".
Raspravno veće je, takođe, utvrdilo da su te formacije i "škorpioni" počinili "veliki broj ubistava Hrvata, Muslimana i drugih nesrba u Hrvatskoj i BiH".
Stanišić i Simatović, prema poništenoj prvostepenoj presudi, "crvenim beretkama" nisu "upravljali" u tim operacijama, iako su njihovo učešće "organizovali".
Prvostepeno veće je, u toj presudi, zaključilo da je "razumna mogućnost" da su, upućujući "crvene beretke" van Srbije, Stanišić i Simatović imali "ograničenu nameru... uspostavljanja i održavanja srpske kontrole nad velikim delovima Hrvatske i BiH".
Posle oslobađajuće presude, Stanišić i Simatović su pušteni na slobodu 30. maja 2013. i vratili su se u Srbiju. Od 15. decembra ove godine su ponovo u pritvoru Tribunala.
Stanišića i Simatovića uhapsile su vlasti Srbije tokom operacije "Sablja" posle ubistva premijera Zorana Đinđića, 12. marta 2003. godine. Stanišić je prebačen u Hag 11. juna, a Simatović 30. maja te godine.
Više puta pre i tokom prvog procesa, Tribunal je optužene puštao na privremenu slobodu.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.