Političke borbe odlažu uspostavljanje nove grčke vlade

Izvor: Southeast European Times, 09.Nov.2011, 23:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Političke borbe odlažu uspostavljanje nove grčke vlade

Dok Grci brinu da li će dobiti nove međunarodne kredite, lideri se spore oko toga ko će uzeti kormilo.

09/11/2011

Endi Dabilis za Southeast European Times iz Atine -- 9.11.2011.

Dok Grci sve zaprepašćeniji prate situaciju, izgledi za formiranje nove vlade, kako bi nastavila da stiže međunarodna pomoć, blokirani su političkim nesuglasicama između vladajuće socijalističke stranke PASOK i njenog konzervativnog rivala Nove demokratije.

Premijer >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << Jorgos Papandreu, koji je već tri dana spreman da podnese ostavku, u sredu (9. novembra) je i dalje bio zaglavljen u pregovorima sa opozicionim liderom Antonisom Samarasom, oko toga ko bi mogao da bude privremeni lider i oko sastava privremenog kabineta do održavanja izbora sledeće godine.

Lideri drugih manjih stranaka u Grčkoj pozvali su Papandreua i Samarasa da prestanu da se svađaju i da donesu odluku.

Bivši potpredsednik Evropske centralne banke Lukas Papademos opisan je kao favorit za predsednika prelazne vlade, ali kaže da ga niko nije kontaktirao.

Nakon što je dobio glasanje o poverenju 4. novembra, posle povlačenja svog plana da pusti Grke da odluče da li će prihvatiti drugi paket spasa EU-MMF-ECB u iznosu od 130 milijardi evra i nove mere štednje da zemlja ne bi bankrotirala, Papandreu je rekao da će podneti ostavku kako bi se formirala koaliciona vlada. Ali, posle trodnevnih pregovora i prepirki, čini se da rešenje nije na dohvat ruke.

S obzirom da je Papademos na čekanju, drugi zvaničnici koji su navodno uzeti u obzir jesu predsednik Evropskog suda pravde Vasilis Skuris, bivši grčki ombudsman Nikiforos Diamanduros, bivši predsednik parlamenta Apostolos Kaklamanis i sadašnji predsednik parlamenta Filipos Pecalnikos.

Portparol vlade rekao je da će sporazum biti postignut u sredu, ali slična saopštenja iz protekla dva dana nisu ostvarena.

Prepreka Papademosu su, kako se izveštava, primedbe ministra finansija Evangelosa Venicelosa na to da ovaj bankar sam imenuje ljude u administraciji koja mora da sarađuje sa trojkom.

Papademos je, kako se smatra, kompromisan izbor, sa širokom podrškom zbog svoje nezavisnosti, ali to bi mogao da bude problem za političke lidere koji žele da imaju veći uticaj u vođenju vlade koja bi bila spoj starih neprijatelja.

„Papademos je vrlo dobar izbor zato što je glavni problem to što bilo koja grčka vlada koju bi formirale grčke stranke ne bi bila u stanju da sprovede tražene mere“, izjavio je za SETimes profesor ekonomije Univerziteta Joanina Pantelis Kamas.

Trojka je tražila pisano obećanje pre isplate zaostale tranše od 8 milijardi evra iz postojećeg plana spasa od 109 milijardi evra.

Samaras je rekao da bi podržao dogovor.

Bez te pomoći Grčka neće imati dovoljno novca da plati svoje radnike i penzionere, koji su ostavljeni u neizvesnosti dok iza zatvorenih vrata besne politički sukobi.

Evropski komesar za ekonomske i monetarne poslove Oli Ren rekao je da, bez potpisanih dokumenata, Grčka neće dobiti tranšu kredita. „Od suštinskog je značaja da celokupna politička klasa sada obnavlja izgubljeno poverenje u grčku posvećenost programu EU-MMF“, rekao je on.

Grci su protestovali, organizovali nerede i štrajkove u poslednjih 18 meseci zbog mera štednje, koje su, kako kažu, usmerene na radnike, penzionere i siromašne, dok utajivači poreza duguju zemlji preko 40 milijardi evra, navodi se u izveštaju ministarstva finansija.

Lideri evrozone sugerišu da se Grčka suočava sa izgledima da bude izbačena iz 17-člane grupe, ukoliko ne bude podržana koalicija koja podržava novi paket spasa dogovoren u julu.

Koaliciona vlada mora takođe da odobri budžet za 2012. pre kraja novembra.

Haralambos Cardanis, direktor Instituta za međunarodne ekonomske odnose u Atini, rekao je da će nova vlada doneti Grčkoj određeno olakšanje. „Formiranje koalicije [predstavljaće] olakšanje ljudima, jer pokazuje da ekonomska kriza više nije politička kriza“, izjavio je on za SETimes.

Mikael Haliasos, predsednik makroekonomije i finansija na Univezitetu Gete u Frankfurtu, rekao je da kratkoročno možda neće biti važno ko je na vlasti, zbog, kako on to opisuje, oklevanja da se sprovedu reforme i stvori produktivnija ekonomija.

Za sada, izjavio je on za SETimes, „ne može da postoji jednostranačka vlada sa nekoliko zamenjenih zvaničnika, koja nema potpunu podršku stranaka“.

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.