AP: Ako je evrozona Hotel Kalifornija, može li odatle bilo ko da se odjavi

Izvor: NoviMagazin.rs, 04.Jul.2015, 15:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

AP: Ako je evrozona Hotel Kalifornija, može li odatle bilo ko da se odjavi

Jedan od najrazornijih efekata eventualnog grčkog napuštanja evrozone bio bi da ta mediteranska zemlja, kolevka demokratije, posle tog prevratničkog gesta, uprkos očekivanjima - ekonomski procveta, čita se u danas objavljenoj analizi agencije Asošiejted pres (AP). To bi, dodaje se, potkopalo tvrdnje kako je zajednička evropska valuta, za koju se u analizi kaže kako je ona "dragulj u kruni evropske ideje o međusobnoj povezanosti", ključ prosperiteta.

U uvodnim premisama >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << teksta navodi se uobičajeno da bi za Grčku, na kratke staze, izlazak iz evro zone bio povezan sa ekstremnim šokom i previranjem, dok bi, naprotiv, evrozona preživela inicijalni šok. Za eventualne pozitivne ishode tog postupka u Grčkoj bi se moglo čekati godinama.

Navodeći da sutrašnji referendum o prihvatanju ili neprihvatanju kreditorskih uslova za dalje ispostavljanje finansijske pomoći predstavlja prekretničku tačku za grčku naciju i državu, i da bi eventualno "ne" primoralo Grčku na štampanje svoje valute kako bi se i dalje isplaćivale plate i penzije i uzdigao razrušeni bankovni sektor, autor analize Dejvid Mekhju licitira o mogućim štetama i dobrobitima "razvoda" između Grčke i evra.

Pod međunaslovom "Tvrđava evrozona" u analizi se navodi kako je naširoko prihvaćena teorija da evrozona neće propasti u kratkom roku po napuštanju Grčke. Bilo bi previranja. Kamate na zajmove za slabije članice evrozone, kao što su recimo Španija i Italija, mogle bi na kratko porasti.

Ali, smatra se, po tim teoretičarima, da bi Evropska centralna banka (ECB) to mogla da "ispegla". ECB već sada, kroz redovnu kupovinu obveznica, u evropsku ekonomiju pumpa 1.100 milijardi evra i spremna je i na više od toga. Od izbijanja grčke krize 2009, vlade zemalja evrozone pokrenule su mere pojačanog nadzora banaka kao i poseban fond za pomoć problematičnim vladama.

Glasovi druge vrste nagoveštavaju zloslutnije posledice koje bi nastupil odmah: američki ministar finansija Džejkob Lu (Jacob Lew) neprestano upozorava da svetskoj ekonomiji koja je na nestabilnom putu oporavka nikako ne treba grčko napuštanje evrozone, skraćeno nazvano "grekzit".

Prizivajući potom, za metaforičku dimenziju teksta, u pomoć čuvenu američku rok postavu "Igls" (The Eagles), autor analize, citirajući završne stihove njihove rok poeme "Hotel Kalifornija", kaže kako bi izlazak iz evrozone narušio evrozonski "hotel Kalifornija princip" koji nalaže, kao, dakle, u istoimenoj pesmi, da je tu gost uvek dobrodošao da se prijavi, ali da je odjavljivanje - nemoguće.

Ako je, dakle, odlazak jedne zemlje ipak moguć, investitori mogu misliti da, logično, to onda može i bilo koja druga zemlja. I oni bi potom mogli da, za investiranje u drugim problematičnim zemljama za koje se kao primeri sada navode Portugal i (opet) Italija, traže veće kamate.

Neki od dežurnih mislilaca, pak, misle da bi takve veće kamate bile ustvari blagotvorne, jer bi primorale države da "prodrmaju" svoje finansije. Pa bi evro zapravo ojačao. Grčka je, prema toj školi mišljenja, dakle, bila samo anomalija, zaostala ekonomija koja "nikad nije ni pripadala klubu".

Drugi ekonomisti, navodi AP, smatraju, međutim, da bi izlazak Grčke prouzrokovao dugotrajne štete po zajedničku evropsku valutu. Standard and Pur, kreditna agencija, recimo, smatra da bi "stalnost monetarne unije postala dokazano lažna, što bi moglo da baci pod sumnju pretpostavke na kojima se zasniva više od dve decenije ekonomske politike".

Ben Mej, vodeći analitičar u institutu za ekonomska predviđanja Oksford ekonomiks, kaže da bi najgori udarac koji bi grčko napuštanje evrozone moglo da zada Evropi bio - nagli oporavak po izvedbi tog čina: "Za dugogodišnje problematične nacije kao što su Portugal i Italija, izlazna strategija postala bi kredibilna alternativna opcija".

Pod međunaslovom "Kafanski račun", autor AP-ove analize dalje navodi da nema sumnje oko toga da bi napuštanje evrozone za Grčku značilo momentalnu katastrofu. "U prvom momentu, koji bi u stvarnosti trajao nekoliko godina, izlazak iz evrozone bio bi apsolutni haos", kaže Žolt Darvaš, viši istraživač na Brojgel institutu u Briselu. Početak bi bio kolaps banaka, što bi normalno poslovanje učinilo nemogućim. Grčka nova valuta bi se strmoglavila, podrazumevajući nemogućnost spasavanja kredita koji su izraženi u evrima.

Ekonomija bi potonula - neki kažu od 10 do 20 procenata. Na vrhuncu, to bi, u periodu od oko šest godina, bilo 25 odsto, što je nivo na koji je pala Amerika krajem 20-tih godina, u vreme Velike depresije.

I to nije sve: Grčka, naime, uvozi energiju i lekove, pa bi ta dobra mogla dvostruko da poskupe. Grčke kompanije koje duguju novac strancima ne bi mogle da vrate dugove. Mnoge bi bankrotirale. Bez podrške od strane kreditora i od poreskih prihoda, vlada bi morala da smanji javnu potrošnju čak i više nego u vreme oštrih mera štednje koje sada nameću grčki kreditori, a povodom kojih se sutra održava sudbonosni referendum od čijeg ishoda tako mnogo zavisi. Grčkoj bi, u takvim okolnostima, možda trebala i humanitarna pomoć.

Na kraju, inflacija bi mogla da se otrgne kontroli, pogotovo ako bi centralna banka morala da štampa novac da bi spasla banke i finansirala vladu.

Pod međunaslovom "Bolja budućnost?" analiza se završava poglavljem u kojem se iznosi tvrdnja da je najveće pitanje da li će Grčka nešto ućariti od jako denominovane nacionalne valute, što - u teoriji - pomaže većem izvozu. Da bi se to ostvarilo, vi morate imati, navodi autor AP-a, nešto vredno da prodate, i da budete sposobni da to uradite efikasno. Masline i lepe plaže nisu dovoljne za to.

Ekonomist Žolt Darvas kaže da su zahtevi grčkih kreditora naterali zemlju da reformiše neke aspekte svoje ekonomije, čineći je kompetitivnijom na svetskoj ekonomskoj sceni. Radni ugovori su, recimo, fleksibilniji. Grčka je na listi Svetske banke koja meri indeks lakoće poslovanja sa 108. mesta pre krize, sada dospela na 62. Ne tako veliki skok, ocenjuje AP, ali ipak jeste neki napredak. Ako to smanji prekomernu regulativu zakonskih propisa i birokratiju, to bi moglo i dalje da se poboljšava.

Ali, kaže se na kraju opsežne analize AP-a, to bi moglo da bude teže ako Grčka ne bude više deo evrozone, i ne bude suočena sa pritiskom ostalih članica da modernizuje svoju ekonomiju.

Sutra u sedam sati ujutru širom Grčke otvaraju se glasačka mesta na kojima će Grci odgovarati na referendumsko pitanje koje glasi:

"Da li treba prihvatiti predlog sporazuma koji su Evropska komisija i Međunarodni monetarni fond podneli Evrogrupi 25.06.2015, a koji ima dva dela koji čine taj predlog? Naslov prvog dokumenta je 'Reforme za kompletiranje Tekućeg programa i posle njega', a naslov drugog je 'Preliminarna analiza održivosti duga' ".

Kakva god bila odluka građana na referendumu, Vlada Grčke će morati da o otplati duga ponovo pregovara s poveriocima.
Pogledaj vesti o: Grčka

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

A šta ako je evrozona Hotel Kalifornija

Izvor: B92, 04.Jul.2015

Jedan od najrazornijih efekata eventualnog grčkog napuštanja evrozone bio bi da ta mediteranska zemlja uprkos očekivanjima - ekonomski procveta...To se čita u danas objavljenoj analizi agencije Asošiejted pres (AP). To bi, dodaje se, potkopalo tvrdnje kako je zajednička evropska valuta, za koju...

Nastavak na B92...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.