Lopez: Tragedija savremenog sveta je usamljenost

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 13.Jan.2019, 10:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lopez: Tragedija savremenog sveta je usamljenost

Španski glumac Serđi Lopez, dobitnik "Nagrade za buduće filmove" 12. "Kustendorfa" kaže da uživa da igra zlikovce i da ima sreće da je uglavnom dobijao vrlo zanimljive likove, smatra da film mora da bude političan i oduševljen je obećanjem Emira Kusturice da će igrati u njegovom sledećem ostvarenju.

"Za mene je Kusturičino obećanje posebna nagrada. Njegovi filmovi su svojevrsno putovanje. Kada govori o ljudima koji se konstantno sele, putuju, on govori zapravo o svima >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << nama, jer niko od nas ne zna šta ga očekuje u budućnosti. Dok gledate njegove filmove, zaboravljate da su to glumci, već imate utisak da su to pravi ljudi i on je zaista izuzetan reditelj", istakao je Lopez ne krijući svoje oduševljenje zbog mogućnosti sarađuje sa slavnim rediteljem.

Na "Kustendorfu" je sinoć prikazan film "Srećan kao Lazaro" rediteljke Aliće Rorvaher u kome Lopez igra.

"To je zapravo bajka o današnjem svetu. Vi niste sigurni u kom vremenu se priča dešava, ali shvatate da film govori o nama. Uočava se antisistemski i antikapitalistički pogled, a kada je stav prema dobroti i saosećanju za druge reč, veoma je realističan. Sva društva danas su opsednuta borbom, svi nastoje da budu snažniji od drugog, da se neprestano razvijaju i sve te ideje su i u našim umovima", primetio je Lopez u intervjuu Tanjugu.

U prvom delu filma ljudi žive u ruralnoj sredini, kao kmetovi markize koja od njih krije činjenicu da je nastupio kapitalizam, da imaju prava na nadoknadu za svoj rad, a u drugom delu nakon više godina ti kmetovi žive siromašno u gradu gde je banka sve oduzela markizu zbog čega je ostao bez ičega.

"Očekujete da je u gradu bolje, sa toliko mnogo mogućnosti, ali uviđate da je gore. Kapitalizam je baziran na ideji da svako misli samo na sebe, da sebi obezbedi komfor, da mu bude toplo, udobno, a (rediteljka) Aliće sugeriše da moramo da budemo svesni drugih oko sebe i da je čovek niko ako je sam. Tragedija savremenog sveta je usamljenost", istakao je Lopez.

"Srećan kao Lazaro" govori, prema njegovim rečima, o opresiji, kako ljudi imaju potrebu da vrše opresiju nad drugima.

"Srećan kao Lazaro govori o velikoj prevari, velikoj laži, jer im markiza ne govori o dolasku kapitalizma, postojanju sindikata, i mislim da i mi živimo u velikoj laži koja nam govori da je samo jedan sistem moguć, a Kusturičin Drvengrad je dokaz da to nije tačno, da je moguća druga realnost, da možemo da menjamo svet", istakao je Lopez.

Prisetio se i kako je film "Slatke prljave stvari" Stivena Frirsa, u kome igra upravnika londonskog hotela, trgovca organima i ilegalnim migrantima, izazvao negativne reakcije u Londonu jer se Englezima nije dopalo kako o njima govore.

"To je zapravo odlična priča koja govori o današnjem svetu. Priča se dešava u hotelu gde rade ljudi iz Afrike, Turske, iz čitavog sveta, nema Engleza i na kraju ljudi koji uzimaju novac su sa zapada i to je odlična metafora današnje Evrope, koja navodno širi ruke prema svima, ali iza svega stoji interes i to je tragedija", rekao je Lopez, za koga kažu da je evropski glumac, jer igra na četiri jezika i svojom glumom prelazi granice.

Stranac, lutalica, hladnokrvni ubica, psihopata, uglavnom junaci bez moralnih barijera su u opusu ovog Katalonca, a on ističe da je veoma srećan što uglavnom dobija da igra vrlo neobične likove i odlične zlikovce, inteligentne, one koji mogu da žive u ovom strašnom svetu bez skrupola i budu srećni.

"Kapitalizam traži od čoveka da se odrekne skrupula i da bude srećan", dodao je.

Počeo je da igra u amaterskom pozorištu u rodnom gradu i to u predstavi koja je organizovana u vreme Božića i tada je tumačio satanu.

"Za mene je to igra. Preferiram da uvek držim distancu u odnosu na karakter koji tumačim, jednostavno ti meni bubreg, ja tebi pasoš i svi su srećni. Užasno jeste kada tako kažete, ali je zabavnije igrati loše momke. Uvek je zabavnije igrati vuka nego Crvenkapu", rekao je glumac u čijoj biografiji su i ostvarenja "Vestern" Manuela Poarija, "Žena za ukras" Fransoa Ozona, "Panov lavirint" Giljerma del Tora…

Poseban značaj za njega ima pozorište koje upoređuje sa službom u crkvi.

"Pozorište je mnogo više od predstave. Igranje u realnom vremenu pred publikom za mene je kao misa u crkvi, svi znaju da nije istina i da nismo, na primer, u Sahari, već da smo u teatru, ali kao da publika potpisuje ugovor sa glumcima da se svi ipak nađemo u Sahari i to poprima jednu spiritualnu atmosferu", objasnio je Lopez.

Trenutno priprema novu predstavu u Barseloni, na španskom, po tekstu savremenog autora, koja će, kako naglašava, poručiti i unionistima i separatistima da je moć u zajednici različitosti, da nije cilj izolovati se i govoriti samo katalonski ili jesti samo katalonske specijalitete.

"Sada je sve toliko komplikovano zbog politike i svega što se dešava u Evropi, a vi u Srbiji to najbolje znate. Ima mnogo ljudi u Kataloniji koji žele da se otcepe i mnogi pokušavaju da zaoštre odnose. Mislim da Katalonci nisu protiv Španaca ni protiv Evrope uopšte. Mislim da je društvo u Kataloniji sada dosta ispolititizovano, to je dobro i neće se završiti sutra", rekao je Lopez.

Ima dosta ponuda da sarađuje sa rediteljima iz Čilea, Italije, Francuske, Argentine, ali se ipak najviše raduje mogućnosti saradnje sa Kusturicom.

"Srećan kao Lazaro" govori o društvu danas

Glumci Lopez, Tardiolo i Čikovani održali su sinoć na "Kustendorfu", nakon projekcije filma, radionicu za studente i mlade autore.

Tardiolo nije profesionalni glumac i uloga Lazara mu je prvo iskustvo u filmskoj industriji zbog čega je na početku, kako je priznao, osećao strah, ali je uspeo, zahvaljujući rediteljki, da prevaziđe sve poteškoće koje su proistekle iz neiskustva.

"Slučajno sam dobio ulogu, Aliće sam upoznao na audiciji koja je bila u mojoj školi blizu mesta gde je film sniman i odabrala me je. Na početku mi je na probama bilo čudno, neke Lazarove osobine su takođe moje, neke stvari sam morao da naučim. Plašio sam se na početku jer nikada nisam glumio, ali me je Aliće, svojim karakterom i pristupom, ubedila da se ipak upustim u to", rekao je Tardiolo, koji trenutno studira ekonomiju i ne razmišlja da se pre završetka studija vrati glumi.

Čikovanija je Rorvaher otkrila na internetu gledajući muzičke spotove koje je radio.

"Ja sam pevač i bavim se muzikom i Aliće i kasting direktor su videli na internetu moje spotove i pozvali su me na kasting. Moja majka je direktor fotografije i kada sam joj rekao da me je Aliće pozvala na kasting, odmah mi je rekla da idem. Imao sam sreće. Učio sam od ostalih i bilo je stvarno sjajno iskustvo", ispričao je Čikovani, priznavši da ga je Rorvaher često podsećala da je ona reditelj, pošto je radeći spotove navikao sam da režira.

Za Lopeza je snimanje filma "Srećan kao Lazaro" bilo vrlo emotivno iskustvo, pre svega zahvaljujući rediteljki koja je, kako je objasnio, učinila da se svi osećaju kao porodica, bitni njoj i filmu.

Istakao je da su glumci veza između reditelja i publike i da imaju zadatak da prenesu priču reditelja.

Naglašava da kod filma nije važna samo lepa slika, već da film govori nešto.

"Za mene svi filmovi su politični i ovaj film je vrlo političan, govori o snazi dobrote, nevinosti, saosećanja sa ljudima, svemu onome što je deo čoveka i što nam je potrebno", rekao je Lopez.

Čikovani je rekao da rediteljka nije mnogo sa njima razgovarala o ideji filma i samoj priči, "želela je da oni žive situacije iz filma", čak i da ne čitaju scenario po nekoliko dana.

"Kada sam pogledao film, shvatio sam da je to zapravo film o društvu danas, da smo mi i danas robovi", istakao je Čikovani.

U jednom segmentu filma markiza De Luna na pitanje svog sina dokle će zavaravati farmere da su kmetovi koji nemaju prava na platu, kaže da oni ne znaju za drugačiji život i da bi, kada bi im dala slobodu, opet živeli zarobljeni u svojoj bedi.

"To je jedan od najvažnijih segmenata da je život takav kakav je i da ne postoji druga realnost. Isto je u današnjem kapitalizmu. Ljudi u kapitalizmu nemaju izbora", ocenio je Lopez.
Pogledaj vesti o: Filmski Susreti Niš

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.