Nacionalni tim za preporod sela: Živinarska farma i na okućnici donosi zaradu

Izvor: NoviMagazin.rs, 26.Maj.2020, 15:47

Nacionalni tim za preporod sela: Živinarska farma i na okućnici donosi zaradu

Nacionalni tim za preporod sela Srbije poručio je danas povratnicima da ulaganje u živinarstvo može da bude isplativo.

Кopredsednici Nacionalnog tima za preporod sela Srbije ministar Milan Кrkobabić i akademik Dragan Škorić su da bi odgovarili na pitanja povratnika zainteresovanih za ulaganje u živinarstvo razgovarali sa stručnjakom za tu oblast Vladanom Đermanovićem, članom Nacionalnog tima.

Ukazali su da je osnovna prednost živinarske proizvodnje u tome >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << što se relativno brzo uspostavlja, sa jednodnevnim grlima ili nabavkom formiranih nosilja, i može se organizovati po potrebi, odnosno mogućnosti.

Držanjem živine u objektima, proizvodnja je moguća tokom cele godine. Maksimalnim korišćenjem genetskog potencijala živine, uz učešće minimalnog fizičkog rada, u poslednje dve decenije stekli su se uslovi za organizovanje manjih i srednjih farmskih gazdinstava koja uz udruživanje predstavljaju ekvivalent ndustrijskoj farmskoj proizvodnji, naveo je saopštenju Nacionalni tim za preporod sela.

Prema popisu poljoprivrede od 2018. godine od ukupno 564.541 gazdinstvo čak 88 odsto ili 496.796 gazdinstava gaji živinu i to od jednog do 49 grla. Ukupan broj živine u Srbiji 2018. godine je iznosio 23.184.387 grla, od čega 97,2 odsto čine kokoške. Od toga je brojlera 51 procenat ili 11.492.964. Od ukupnog broja živine ćurke čine jedan odsto (231.844). patke 0,7 procenata (162.291), guske 0,3 odsto (69.553) i ostala živina 0,8 procenata, odnosno 185.475 grla.

U poslednjih 20 godina proizvodnja jaja u Srbiji je između 1,3 i 1,4 milijardi jaja godišnje sa tendencijom porasta poslednjih godina. U 2019. godini devet miliona koka nosilja proizvelo je 1,8 milijardi komada konzumnih jaja, a te godine proizvedeno je 114.000 tona živinskog mesa. Proizvodnja živinskog mesa predstavlja jedan od najbržih proizvodnih procesa koji traje od 42 do 45 dana.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, izvoz živinskog mesa i jestivih otpadaka od živine u 2019. godini je iznosio 6.622 tone u vrednosti od 10.390.400 evra, dok je istovremeno uvoz tih proizvoda iznosio 11.817 tona u vrednosti od 13.789.400 evra. U 2019. godini je povećan izvoz jaja sa ljuskom koji je iznosio 2.887.500 evra, što je za 169 odsto više nego 2014. godine. Tradicionalno uvozimo jaja bez ljuske za potrebe konditorske industrije, za šta je 2019. godine plaćeno 3,189 miliona evra.

U 2019. godini u Srbiju je uvezeno jaja u ljusci u vrednosti 1,446 miliona evra.

Кrkobabić je istakao da je i u živinarstvu moguće povećati proizvodnju i smanjiti uvoz samo ako se proizvođači živinskog mesa i jaja udruže.

"Podatak da je prošle godine uvoz živinskog mesa i jestivih otpadaka od živine bio veći od izvoza za 3,4 miliona evra, a da dugo uvozimo jaja bez ljuske za potrebe konditorske industrije govori da i u živinarstvu možemo da podignemo proizvodnju i smanjimo izdvajanja za uvoz. Moramo povećati kapacitete za preradu jaja i na taj način da podmirimo domaće potrebe i čak izvozimo jaja bez ljuske. Zašto ne bi živinarske zadruge prerađivale jaja i proizvodile jaja bez ljuske za čiji smo uvoz 2019. godine platili 3,189 miliona evra?! Međusobno udruživanje proizvođača u specijalizovane živinarske zadruge, a pogotovo proizvođača i prerađvača daje prave odgovore na sve savremene ekonomske izazove, a tako je i u živinarskoj proizvodnji", rekao je Krkobabić.

I direktor Poslovnog udruženja "Zajednica živinara" Rade Škorić smatra da se udruživanjem u živinarstvu može postići boljitak i objašnjava da će se šanse za izvoz povećati u pristupnom procesu EU kada Srbija ispuni neophodne standarde, jer godinama izvozi samo u Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru.

Vladan Đermanović je poručio da se održiva i isplativa proizvodnja živinskog mesa jednog poljoprivrednog gazdinstva može obezbediti tovom od 10.000 brojlera u turnusu. Za takvu proizvodnju neophodno je obezbediti objekat od 670 kvadrata. Izgradnja objekta od čvrstog materijala sa neophodnom opremom za hranjenje, napajanje i ventilaciju iznosi oko 70 evra po kvadratu, dok je cena jednodnevnog brojlerskog pileta sezonski promenljiva i najčešće se kreće 45-55, pa i 60 dinara po grlu.

Kako je poručio, vraćanje uloženog se može očekivati najranije krajem druge, ali sasvim sigurno tokom treće godine proizvodnje.

Ekonomsku egzistenciju svojih članova, poljoprivredno gazdinstvo može da obezbedi i proizvodnjom jaja, za šta je neophodno 5.000-10.000 nosilja, ukazao je Nacionalni tim za preporod sela.

Preporučena je nabavka 18-to nedeljnih nosilja, čija je cena oko pet evra po grlu. Ako se nosilje gaje u kaveznom sistemu, neophodno je posedovati objekat od najmanje 300 kvadrata. U jedan kavez (jedna jedinica) smešta se četiri do šest nosilja, a cena jedinice (24 nosilje ili šest kaveznih jedinica) je protivvrednost oko 120 evra. Proizvodni ciklus (nosivost) u uslovima gajenja u Srbiji traje do 12 meseci. Vraćanje uloženih sredstava moguć je krajem druge i u toku treće proizvodne godine (sezone).

Jedan od načina gajenja živine jeste gajenje na okućnici, odnosno u ispustu. Ispust mogu predstavljati slobodne površine oko objekta, a najbolje su površine zasejane travom ili voćnjaci. Neophodno je obezbediti 2,5-10 kvadrata po nosilji ili 12 do 14 grla u tovu po kvadratu. Proizvodnju na otvorenom, odnosno na ispustu, odgajivači mogu organizovati i putem selećih, montažnih objekata.

Škorić je poručio da je pored osnovnih uslova za gajenje živine, neophodno posedovanje osnovno stručno znanje, koje se može obezbediti stručnim konsaltingom i savetovanjima, kao i nabavkom stručne literature i tehnoloških uputstava.

Nacionalni tim za preporod sela Srbije pozvao je povratnike i sve druge zainteresovane građane da ulažu u živinarstvo, da osnuju poljoprivredno gazdinstvo, a zatim da se udruže u specijalizovane živinarske zadruge. Za sve zainteresovane će biti organizovane stručne posete uspešnim živinarskim farmama.

Živinarske zadruge će moći da konkurišu za podsticajna sredstva u okviru projekta obnove zadrugarstva "500 zadruga u 500 sela".
Pogledaj vesti o: Farma

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.