NUDILI DA ODMAH PRIME SFRJ U EU I 5 MILIJARDI $: Milošević i Tuđman, međutim, hteli su NEŠTO DRUGO!

Izvor: Kurir, 08.Maj.2017, 15:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NUDILI DA ODMAH PRIME SFRJ U EU I 5 MILIJARDI $: Milošević i Tuđman, međutim, hteli su NEŠTO DRUGO!

.

Slične navode mogli smo i pre i posle toga da čujemo od raznih svedoka rasturanja bivše Jugoslavije, ali i inostranih političara i analitičara I često se postavljalo pitanje šta bi bilo da su predsednici republika tada prihvatili čuvenu ponudu za brzi ulazak u EU i pomoć od pet milijardi?

Da li je plan koji je u Beograd donela "evropska trojka" zaista mogao da spasi zajedničku državu od građanskog rata i okrene istoriju ovih prostora u nekom drugom pravcu? >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << Mnogi učesnici tih događaja bi godinama kasnije rekli kako to "nije bila ozbiljna ponuda", piše Nedeljnik

Prema svedočenju Kire Gligorova, pred samo rasturanje Jugoslavije kao poslednji pokušaj da ne dođe do rata između republika u Beograd je došla "trojka iz Evropske zajednice" Žak Delor, predsednik Evropske komisije, Hans Van den Bruk i ministar inostranih poslova Luksemburga Žak Santer, iz zemlje koja je u tom trenutku presedavala Okupili su članove predsedništva i izabrane predsednike republika, kako bi im izneli plan

Gligorov: Nikako nismo mogli da se sporazumemo

- Nismo mogli nikako da se sporazumemo Da nije moralo baš sve da se uništi što je bilo u bivšoj Jugoslaviji Ja ne spadam među one ljude koji smatraju da je sve što je bilo u bivšoj Jugoslaviji bilo pogrešno i loše Ima i rezultata I te stvari treba odvajati Delor nam je tada, takođe rekao da svaka republika koja želi da bude nezavisna treba da ide na referendum, i ako to potvrdi narod biće primljena u UN - rekao je Gligorov

Uglavnom se ponuda iz EU tumačila kao ponuda koja bi pratila i konfederalno uređenje države, a Gligorov je posvedočio da je postojala i inicijalna ideja o referendumima za nezavisnost republika Prema svedočenju pokojnog predsednika Makedonije, dvojica predsednika Srbije i Hrvatske nisu prihvatili Delorov plan

- Javio se Milošević i rekao: 'Ja smatram da treba da stvorimo čvrstu i modernu federaciju sa centrom u Beogradu' Potom se javio i Tuđman i rekao: 'Ja osećam da imam istorijsku misiju da obnovimo hrvatsko kraljevstvo Mi smo imali državu, i sad je treba obnoviti I drugo me ne interesuje' A onda jadni Alija Izetbegović kaže: 'Molim vas nemojte tako, hajde da prihvatimo kao osnovu za razgovor, pa će tu biti sugestija raznih A ako toga ne bude u Bosni će biti krvi do kolena' - prisetio se Gligorov susreta sa evropskom trojkom

Sunovrat za sve posle raspada SFRJ

Da je taj plan prihvaćen, smatrao je bivši predsednik Makedonije, stvari na Balkanu krenule bi u posve drugom pravcu

"Da je bivša Jugoslavija ostala cela izbegavši pogubne ratove devedesetih i ušla u Evropsku uniju, ne samo da bi ljudima u regionu bilo bolje, već bi i Evropska unija bila bolja", bio je zaključak projekta saradnika Nemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) Kornelijusa Adebara koji je razmotrio šta bi bilo da je Evropska unija uložila veće napore, pre svega finansijskim podsticajima, u opstanak Jugoslavije i njeno primanje u svoje članstvo

Međutim još jedan od ljudi koji su bili prisutni na sastanku sa evropskom trojkom, bivši slovenački predsednik Milan Kučan, smatra da je međunarodna zajednica za vreme jugoslovenske krize činila pogrešne korake

Kučan: Ekonomske reforme nisu bile dovoljne

Na pitanje da li bi novac u iznosu od 5,5 milijardi dolara koje je ponudila evropska trojka, kao i pridruženo članstvo Jugoslavije u EU, neposredno pre proglašenja slovenačke nezavinosti spasilo SFRJ od raspadanja, Kučan je rekao da je uveren da to ne bi pomoglo

- Krajem maja 1991 godine u Beograd su došli Žak Delor, tadašnji predstavnik Evropske komisije, i Žak Santer, koji je predsedavao Evropskom zajednicom, zabrinuti zbog stanja u Jugoslaviji, koje se dodatno zaoštrilo jer Stipe Mesić nije izabran u Predsedništvo SFRJ Za sprovođenje reformi oni su ponudili finansijsku podršku, a reforme su bile i uslov za početak pregovora o pridruživanju Jugoslavije Evropskoj zajednici - rekao je Kučan

On je naveo da je ponuda odbijena jer su zaoštreni odnosi u Jugoslaviji tražili mnogo više od ekonomskih reformi, a to su duboke političke reforme i novi dogovor jugoslovenskih republika u definisanju smisla i principa zajedničkog života, oblika i funkcionisanja u zajedničkoj državi

- Bio je potreban sporazum koji bi garantovao potpunu ravnopravnost naroda Jugoslavije i dosledno poštovanje ljudskih prava Milijarde dolara nisu mogle biti zamena za nesposobnost i nepripremljenost političkih rukovodstava za jedan takav sporazum, koji je mogao sprečiti nasilni raspad zemlje i krvavi rat - rekao je Kučan
Pogledaj vesti o: Evropska Unija

Nastavak na Kurir...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.