Izvor: RTS, 16.Okt.2020, 19:38

Lajčak za RTS: Nema normalizacije bez dogovora, odnosno dogovora bez ZSO

Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak kaže za RTS da dijalog mora da bude pravedan, naglašavajući da će dve strane potpisati samo onaj sporazum koji im odgovara. Upozorio je da Brisel ne može da prihvati slovo ustava kao "crvenu liniju". Ako se Beograd drži svog, a Priština svog ustava, onda nema prostora za dijalog, napominje Lajčak.
>> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Miroslav Lajčak završio je ovonedeljnu posetu tokom koje je, kako je najavljivano, trebalo da odblokira nastavak dijaloga tako što će Prištinu ubediti da se na pregovaračkom stolu nađe Zajednica srpskih opština. Zajednica je prema odredbama Briselskog sporazuma trebalo da bude formirana još pre sedam godina. O tome kako vidi rezultate boravka u Prištini, zatim u Beogradu, specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog govorio je za RTS.

Da li smo sada zaista bliži formiranju Zajednice srpskih opština?
Pretpostavljam da jesmo pošto je ovo deo sveobuhvatnog sporazuma o kome pregovaramo i jasno je naznačeno da ZSO mora da se formira, prema sporazumima potignutim 2013. i 2015. godine. U Prištini sam imao brojne sastanke, a poruke sa svih njih je da ono što je potpisano mora da se sprovede tako da će ZSO biti na agendi po planu.
Da li vam smeta što je EU bila posrednik u postizanju mirovnog sporazuma a posle sedam godina postoje odredbe koje nisu ispunjene?
Apsolutno. Dijalog se vodi već deset godina, doneo je brojne konkretne rezultate i dogovore, ali istovremeno postoje dogovori koji su potpisani ali nisu nikad realizovani. Zato smo ovog puta promenili pristup i pregovaramo o sveobuhvatnom sporazumu koji treba da proces dovede do kraja i da se bavi pitanjima koja dosad nisu razmatrana i da se primeni ono što nije, poput ZSO. Ne želimo ovo da unedogled produžavamo. Verujemo da posle dest godina treba da dođemo do kraja.
U početku, odredba o Zajednici srpskih opština trebalo je smesta da se sprovede, a sad je ostala kao deo sveobuhvatnog sporazuma. To je velika promena.
Ne možemo menjati prošlost već da budemo sigurni da ono što nije urađeno bude sada sprovedeno. Dogovori su tu, sledeće je usvajanje Statuta koji definiše parametre Zajednice.
U četvrtak je predsednik Srbije podsetio da Statut već postoji.
Prema Briselskom sporazumu, Statut ZSO moraju da prihvate obe strane i Evropska unija. Dokument mora da se predstvi u Briselu delegacijama obe strane i EU, a to se još nije desilo.
Kako je moguće formiranje ZSO kad očigledno postoje dva stanovišta o tome kakva ovlašćenja treba da ima? Za Beograd i kosovske Srbe to su izvršna ovlašćenja, za Prištinu nadzorna poput onih koje imaju nevladine organizacije?
Kad nema primene, imate komentare. Ljudi umesto da sprovode ono što je dogovoreno oni pričaju o tome. To ne pomaže i zato treba da pređemo na primenu. Statut će definisati šta je ZSO, a to je na dvema stranama, nije na EU da odlučuje i nameće. Nama je važno da to bude u skladu sa međunarodnim pravom i pravnim tekovinama EU.
U sporazumu se kaže da ZSO treba da ima "pun nadzor", na engleskom "exercise full overview"? Da li se zna šta to znači?
Nije. U diplomatiji i međunarodnim pregovorima postoji izraz konstruktivna dvosmislenost. Ono što sam ja naučio je da to ne postoji, moramo biti jasni. Postoji fraza u Beogradu i Prištini koje drugačije tumači i sada pokušavamo da izbegnemo bilo kakvu dvosmislenost i da imamo punu jasnoću kako će se primeniti – ko će je sprovesti i kada.
Rekli ste da su pred svima emotivne odluke koje podrazumevaju i promene ustava. Rekli ste i da se tome niko u Prištini ne protivi. Da li govorimo o formiranju ZSO i da li će se u tom kontekstu menjati ustav vlasti u Prištini?
Poruka mojim sagovornicima u Prištini je da ustav nije Biblija i ako ste ušli u ovaj dalekosežni proces onda morate biti spremni da menjate ustav. Kada i kako - to će biti vidljivije na kraju procesa. Ne možemo da prihvatimo slovo ustava kao crvenu liniju. Ako se Beograd drži svog, a Priština svog ustava, onda nema prostora za dijalog.
Hašim Tači kaže da neće biti tehničkih pregovora o ustavnim promenama kada je reč o Zajednici, dok premijer Avdulah Hoti tvrdi da sa vama uopšte nije razgovarao o nadležnostima ZSO. Na kraju, sa kime pregovarte u Prištini?
Partner u pregovorima je premijer, vlada je ta koja je odgovorna za procese. Već sam naučio da ne obraćam previše pažnje na izjave iz regiona koje se tiču EU jer su one vrlo često za lokalnu upotrebu. Važno je ono o čemu se govori u Briselu i to je deo dijaloga.
Koje su poruke bile u Prištini, da Zajednica mora da se formira da bi se pregovori nastavili?
Rekao sam da nema normalizacije bez dogovora, odnosno dogovora bez ZSO.
Juče ste ponovili da je dijalog važan za evropski put Srbije. Šta to tačno znači?
EU posreduje u dijalogu na osnovu Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 2010. koja jasno povezuje ovaj proces sa evropskim perspektivom Srbije i Kosova. Postoje brojni zaključci Evropskog saveta koji jasno povezuju ovaj proces sa budućnošću evrointegracija. U jednom od pregovračkih poglavlja, poglavlju 35, jasno se govori o normalizaciji odnosa. Postoji toliko formalnih veza, želim da vidim i verujem da napredak u dijalogu automatski znači, ili bi trebalo da znači, vidljiv napredak i na evropskom putu Srbije.
Da li je potpisivanje sporazuma u Vašingtonu pomoglo dijalogu u Briselu ili ga je, možda, ubrzalo?
Podržavamo svaku aktivnost koja pomaže posredovanju u dijalogu. Važno je da se poštuje da EU ima mandat Ujedinjenih nacija da vodi proces koji ima dva glavna cilja. Jedan je normalizacija odnosa, a drugi je napredak na evropskom putu. Niko drugi to ne može da uradi osim EU.
Svaku aktivnost trećih strana merimo kroz to da li je postignut napredak u oba ova cilja. Sastanak u Vašingtonu i potpisani dokument dali su pomešanu sliku. Ima napretka kao to što je srpska strana pristala da se premesti u nove prostorije na prelazu Merdare koji izgradila EU, a sa druge strane preduzete su individualne obaveze koje su u suprotnosti sa zajedničkim stavom EU kao kada je reč o Jerusalimu.
U ovom regionu smatraju vas osobom koja se bavi otvorenim pitanjima, bili ste ovde i 2006. Mislite li da možete da napravite opipljiv napredak, što mnogima do sada nije uspelo?
Imao sam nekoliko zadataka u regionu i nikada svojom voljom. Uvek su me molili da to uradim, a to je i sada slučaj. Da ne verujem da je napredak moguć nikada se ne bih prihvatio ovog posla. U isto vreme hoću da istaknem da sam ovde da pomognem, ne da namećem. Proces mora da bude pravedan, dve strane će potpisati samo onaj sporazum koji im odgovara.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Lajčak: Brisel ne može da prihvati slovo ustava kao "crvenu liniju"

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 16.Okt.2020

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak ocenio je večeras da nema normalizacije odnosa bez dogovora, odnosno dogovora bez ZSO, i upozorio da Brisel ne može da prihvati slovo ustava kao "crvenu liniju"..."Ako se Beograd drži svog, a Priština svog ustava, onda nema...

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...

Lajčak: Normalizacije odnosa nema bez dogovora, a dogovora nema bez ZSO

Izvor: Beta, 16.Okt.2020

Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je danas da je kosovskim zvaničnicima rekao da normalizacije odnosa dve strane neće biti bez dogovora, a da dogovora nema bez formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO).U intervjuu za RTS, Lajčak je rekao da Brisel...

Nastavak na Beta...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.