Izvor: N1 televizija, 30.Okt.2018, 20:52 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kukan: Ako Srbija želi u EU 2025, mora da radi mnogo brže
Predsedavajući Odbora Evropskog parlameta za stabilizaciju i pridruživanje EU Eduard Kukan, govorio je za N1 o budućnosti dijaloga Beograda i Prištine i o mogućim rešenjima. Kukan kaže da niko ne zna šta predlozi o kojima se u javnosti nagađa tačno predviđaju, ni kada će pregovori biti nastavljeni.
Izvor: N1
N1: Gospodine Kukan, stav je da je Srbija napredovala na putu reformi, ali da je potrebno da uloži više napora kada je reč o reformi prafosuđa >> Pročitaj celu vest na sajtu N1 televizija << i da napravi pomak po pitanju medijskih sloboda. Kako vi vidite situaciju u tim oblastima?
"Mi smo upravo završili sastanke i pregovore sa kolegama u Skupštini Srbije, i kada je reč o pitanjima koja ste postavili, zaključak posle sastanka je da Srbija napreduje, da ima pomaka u predpristupnim pregovorima, a da su reforma pravosuđa i napredak u oblasti medija najvažnije oblasti iz perspektive Evropske unije. Mi vrlo pažljivo pratimo kako reforme u tim oblastima napreduju u zemljama kandidatima. Mislim da je način na koji ste i sami formulisali ovo pitanje veoma korektan opis stanja. Mi uočavamo da tu ima nekih pomaka u oblasti pravosuđa, ali tu ima još posla. I što je još važnije, potrebno je ne samo usvajanje novih zakona, već i njihova primena. U oblasti slobode medija, znam da Vlada Srbije radi na novoj strategiji o kojoj se rasprava vodi i sa predstavnicima medija, i da je sve to krenulo ispočetka, ali ... sve to zahteva dosta vremena. Čak i kada su neki dobri zakoni usvojeni, oni se ne primenjuju. Tu mi vidimo da Srbija mora da učini više. Nije reč samo o usvajanju zakona, već u njihovoj primeni u praksi. Uvek diskutujemo o tome sa najvišim državnim predstavnicima, sa predsednikom i premijerkom i uvek dobijamo objašnjenje kojim niko iz naše delegacije nije zadovoljan. Ipak, uvek dobijemo uveravanja da je i za njih to veoma važno jer i mnoge kritike Srbiji koje dolaze sa strane, dolaze upravo zbog tih problema. Za samu Vladu bi bilo daleko bolje da ne dobija toliko kritika".
N1: Da li možemo da kažemo da se situacija u tim oblastima zaista popravlja, ili pogoršava, naročito kada je reč o slobodi medija?
"Ja bih rekao da je neki progres napravljen. Ili da je taj napredak ograničen, još bolje veoma ograničen. To je sve. Moja poruka je da ako Srbija želi da postane članica EU 2025. godine, kako je to najavio predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker, mora da radi mnogo brže. Sa ovim tempom i na ovaj način nije realno očekivati članstvo u 2025. Morate brže da se krećete".
N1: Opozicija i pojedini analitičari veruju da EU zatvara oči kada je reč o vladavini prava i slobodi medija u Srbiji zbog dijaloga Beograda i Prištine i rešavanja pitanja Kosova. Kako to komentarišete?
"To nije tačno. Mi ne zatvaramo oči. Tačno je da je dijalog Beograda i Prištine veoma važan, a postizanje sporazuma je u interesu Srbije ukoliko želi da postane članica EU. To je veoma teško pitanje. Sada su tu i neki novi elementi u pregovorima, razmena teritorija i slično...sve je to pomalo haotično, a dijaloga nema. Već dva sastanka i dve posete predsednika Vučića Briselu su otkazane, tako da nam je neophodno da vidimo neki napredak".
N1: Predsednik Vučič je rekao da bi moguće rešenje moglo da bude razgraničenje između Srba i Albanaca. Da li je to prihvatljivo za EU?
"Vi kažete demarkacija, neki to nazivaju razmena teritorija ili kako god. Ja bih rekao da ne postoji jedinstveno stanovište Evropske unije po tom pitanju. Zato što se i dalje na tome radi. Mi i dalje ne znamo detalje, šta bi to konkretno predstavljalo, ali kažemo - ako se strane u dijalogu dogovore oko nečega, biće dobro. Međutim, taj dogovor Beograda i Prištine mora da bude u skladu sa međunarodnim pravom, ne sme da destabilizuje situaciju na zapadnom Balkanu. Ali, sačekajmo da doznamo još neke detalje. Na primer, nemačka kancelarka Angela Merkel je kategorična da je razgraničenje neprihvatljivo, ali to je pozicija Nemačke, a ne stanovište EU. Zato nam je potrebno još vremena da o tome diskutujemo i dođemo do zaključka i rešenja koje bi bilo prihvatljivo Evropskoj uniji. Iskreno, dok smo ovde razgovarali na sastancima, svi su poručili da je sporazum veoma važan, ali niko nije uspeo da shvati o kakvoj se vrsti sporazuma radi. Moramo da sačekamo i, iskren da budem, to je jedno veoma zahtevno pitanje koje ne bi trebalo da se diskutuje sa medijima. To bi trebalo da budu diplomatski pregovori, jer je pitanje veoma teško, naročito za Srbiju, da se postigne dogovor koji će uvažiti obe strane, i iskreno ne znam da li je društvo u Srbiji spremno za to".
N1: Strategija EU za zapadni Balkan predviđa sveobuhvatan, pravno-obavezujući sporazum između Srbije i Kosova koji je, kako se navodi, urgentan. Šta urgentno podrazumeva? Da li postoji rok za rešenje?
"Ne, ne postoji krajnji rok. Lično mislim da bi bilo jako loše zadavati rokove. Urgentno znači ne za deset, ili za dve godine, već u doglednoj budućnosti. Ali ne sutra ili naredne nedelje. Jedan vaš kolega me je pitao o susretu Vučiča i Tačija u Parizu sa Makronom 11. novembra, povodom stogodišnjice završetka Prvog svetskog rata, i o mogućnosti da se dogovor tamo postigne. Previše je to dobro da bi bilo istinito, a ja sam realan. To je za dve nedelje, bio bih srećan da se to desi, ali ne verujem. Urgentno je reč koja ne znači sutra ili za dve nedelje, već je koristimo da naglasimo koliko je vreme važno i da to ne treba da čeka naredne godine ili narednih deset meseci, ali bez zadavanja krajnjih rokova.
Takođe, vaš predsednik je rekao da neko vreme neće odlaziti u Brisel. Pokušali smo da saznamo šta to "neko vreme" znači, ali nismo uspeli da dobijemo odgovor. Siguran sam da je posredovanje u dijalogu neophodno, da visoka predstavnica EU Federika Mogerini mora da bude aktivna, jer bez medijacije EU sumnjam da bi dijalog bio ozbiljan i da bi mogao da se nastavi. Mislim da je odgovornost EU da pripremi sledeći dijalog u kome će učestvovati obe strane, ali ne želim da nagađam jer su to samo spekulacije, a ja sam mnogo ozbiljniji od toga".
N1: Usklađivanje spoljne i bezbednosne politike je još jedno od problematičnih pitanja u odnosima Evropske unije i Srbije. Koliko tesne veze Beograda i Moskve mogu uticati na dalji put Srbije ka članstvu u EU?
"Kad god diskutujemo o Srbiji u Briselu, pitanje odnosa i saradnje sa Rusijom je na dnevnom redu. Nije reč ni o kakvim kategoričkim zaključcima, uvek je tu više nekakvih pitanja i sumnji u kojoj meri je to zaista dobro i šta tim povodom treba da preduzmemo. Mi o tome takođe uvek razgovaramo sa predsednikom Vučićem. I on uvek daje isti odgovor, uvek je dosledan - kaže da je za Srbiju veoma važno da bude u dobrim odnosima sa Rusijom, da je ekonomska saradnja sa Rusijom važna, naročito zbog gasa, ali da je prioritet za Srbiju Evropska unija. Takođe kaže da to isto ponavlja i predsedniku Putinu, kao i na konferencijama za novinare u Kremlju, te da uvek počinje rečenicom da je za Srbiju EU prioritet. To je lep odgovor, moram da priznam, ali u isto vreme nastavlja se i saradnja sa Rusijom. Koliko sam razumeo očekuje se odlikovanje predsednika Vučića od strane Vladimira Putina, dakle, uvek je na nama da se pažljivije udubimo u prirodu saradnje Srbije sa Rusijom i sa Evropskom unijom. Ali budimo iskreni, ne može se biti u istim prijateljskim odnosima sa Rusijom i sa Evropskom unijom. Mislim da ćete morati da se odlučite. Predsednik Srbije kaže da je EU prioritet, a da su dobri odnosi sa Rusijom u nacionalnom interesu Srbije. Mislim da ako Srbija nastavi da razvija ekonosmke odnose sa Rusijom, ali u skladu sa evropskim pravilima, tu neće biti ničeg lošeg. Francuska ima veze sa Rusijom, ali pošto je u EU Rusija pod sankcijama, ta saradnja je ograničena. Mnoge druge zapadnoevropske zemlje takođe sarađuju sa Rusijom, ali to ne sme da naruši naša pravila. Ako je prioritet Srbije zaista Evropska unija, mi smo zadovoljni".
N1: Ako uzmemo u obzir trenutnu situaciju, da li je realno da Srbija postane članica 2025?
"Pa, ja vam želim sve najbolje, bio bih veoma srećan kada biste to uspeli, ali mislim da je reč o veoma zahtevnom poduhvatu, ja bih to nazvao orijentacionim datumom. Bilo kako bilo, mogu da se naprave planovi kako da se taj cilj dostigne, da se pripreme poglavlja za otvaranje. Dajte sve od sebe! Ja moram da ponovim, do članstva 2025. morate biti brži sa reformama, ovim tempom to nije moguće. Potrebno je više rada, potrebno je koncentrisati se na zahtevne probleme. Ja bih voleo da mogu da pružim ohrabrenje, ali bih ipak sačekao tu 2025. da vidim jeste li u Uniji ili ne. Moram da ponovim da vas mi želimo, da je to zajednički posao Evropske unije i Srbije i da to nije dobro samo za vas, već i za nas. Ipak, članstvo ako za to niste spremni nije dobra stvar. Mi smo napravili grešku sa Rumunijom i Bugarskom koje smo primili iz političkih razloga, i to nam se obilo glavu. Zato je najbolje da vas prihvatimo kada ste vi spremni za nas, a i mi za vas. Ja bih voleo da to bude 2025, ali sačekajmo. Možete uspeti, i ne morate, dajte sve od sebe".