Hrvatska se priprema za priliv fondova EU

Izvor: Southeast European Times, 21.Jun.2013, 18:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hrvatska se priprema za priliv fondova EU

Javni i privatni sektor u Hrvatskoj snalaze se u procesu apliciranja, težeći napretku na polju obrazovanja i inovacija.

21/06/2013

Selena Petrović za Southeast European Times iz Zagreba -- 21.6.2013.

Fondovi EU koji će biti na raspolaganju Hrvatskoj posle pridruživanja 1. jula doneće zemlji 11,7 milijardi evra za period 2014-2020 i nova znanja vezana za korišćenje fondova Unije. >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times <<

Javni i privatni sektor pripremaju se da iskoriste ovu priliku, dok vlada preduzima inicijalne korake kako bi fondovi bili stavljeni na raspolaganje projektima koji se podudaraju sa evropskim ciljevima, uključujući zapošljavanje, inovacije, globalne klimatske promene, obrazovanje i siromaštvo.

Nakon što vlada pošalje strateška dokumenta Evropskoj komisiji i komisija ih odobri, isplatiće sredstva iz fondova. Relevantna državna tela održaće konkurse za projekte u okviru prioritetnih tema.

Jedan od prioriteta EU za 2014-2020 je ulaganje u obrazovanje, veštine i celoživotno učenje.

Služba za programe i projekte EU u Ministarstvu nauke, obrazovanja i sporta rekla je za SETimes da izrada strateških dokumenata za ulaganje u obrazovanje mora da bude usklađena sa strategojom Unije „Evropa 2020“.

Prioriteti uključuju sprečavanje napuštanja školovanja, promovisanje jednakog pristupa obrazovanju i unapređivanje veština i kvalifikovanosti radne snage.

Hrvatske škole žele da koriste fondove kada budu stavljeni na raspolaganje, ali svaka škola ima specifične potrebe.

Dragutin Šatović diektor zagrebačke osnovne škole Petar Preradović, koja je nagrađena za svoje učešće u pretprijemnim programima međunarodne saradnje i edukacije nastavnog osoblja, izjavio je za SETimes da su procedure za dobijanje sredstava iz fondova EU komplikovane.

On je dodao da je zaposlenima u školi teško da pronađu vreme koje bi posvetili razvoju novih projekata.

„Bila bi nam potrebna jedna ili dve osobe koje bi radile samo na tome“, rekao je Šatović SETimes-u. „Naša škola nema tu mogućnost. Pored toga, nikada ne dobijete pun iznos [za predloženi projekat]. Učesnici moraju da daju deo ukupnog iznosa [potrebnog za projekat].“

Šatović dodaje da je najveća potreba škole „novi krov“. Na krovu zgrade nalaze se salonit ploče, koje su potencijalno opasne jer sadrže azbest. Gradske vlasti u Zagrebu uklanjaju salonit ploče sa škola, ali nemaju resurse da promene sve krovove odjednom.

Daška Barović, nastavnica klavira i plesa u Školi savremenog plesa Ana Maletić, kaže da se ta ustanova nada da će koristiti fondove za bolje uređenje prostora škole, kako bi ga prilagodili primenjenoj umetnosti. Ona dodaje da je škola već dobila informacije od ministarstva kako da aplicira za fondove.

Finansijski okvir EU za 2014-2020 takođe uključuje ciljeve vezane za jačanje istraživanja, razvoj inovacija i tehnologije.

Leo Pincan, zamenik sekretara Saveza udruženja inovatora Istarske županije u Puli, rekao je za SETimes da je njegova organizacija učestvovala u nizu edukativnih programa o korišćenju evropskih fondova.

Pincan ukazuje da bi dodatna sredstva pomogla oko reklamiranja i istraživanja tržišta kako bi se procenilo interesovanje za nove proizvode.

Konsultanti specijalizovani za projekte EU mogu da pomognu klijentima i u javnom i u privatnom sektoru tokom procesa apliciranja.

Miroslav Kosović, viši savetnik u Sense konsaltingu i osnivač odeljenja te kompanije za EU, kaže da Sense ima timove za svaku fazu procesa korišćenja fondova.

„Sa klijentom smo na svakom koraku ovog puta: procena prihvatljivosti i kvaliteta projekta i prijavioca, izrada tehničke dokumentacije, pružanje administrativne podrške, izrada finansijske dokumentacije, pregovaranje sa institucijom koja raspisuje konkurs i pružanje pune podrške u implementaciji projekta, od početka do kraja“, precizira Kosović.

On dodaje da se fiksna naknada za usluge Sense konsaltinga kreće od 1000 do 20.000 evra, u zavisnosti od složenosti projekta, uz dodatnu varijabilnu naknadu koja iznosi između 2 i 20 odsto od ukupnog projekta.

Žan-Pjer Maričić, ekspert za EU fondove i predavač, rekao je za SETimes da je priprema projekata bez angažovanja eksperata neizvestan poduhvat. Čak i ako je projekat izabran, mogu da uslede komplikacije ako korisnik nije upoznat sa procedurama koje su neophodne tokom implementacije.

„Savetovao bih kompanijama… koje nemaju iskustva sa implementacijom projekata da angažuju stručnjaka, jer je to jeftinije od vraćanja novca zato što nije iskorišćen kako je predviđeno“, rekao je Maričić.

Kako biste vi voleli da se koriste fondovi EU u Hrvatskoj? Podelite svoje mišljenje u prostoru za komentare.

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.