Izvor: B92, 03.Mar.2021, 13:47
Gde u EU su najveće početne plate - 5.000 evra bruto?

Nejednakosti u platama najizraženije su u Bugarskoj, Rumuniji i Letoniji, pokazalo je istraživanje Evrostata o primanjima među državama članicama EU.
Deset odsto najslabije plaćenih radnika u tri spomenute zemlje zarađuje četiri puta manje od osoba koje se prema platama nalaze u top deset odsto zaposlenih.
Na drugom kraju su skandinavske zemlje, gdje je ta razlika jedan prema dva, gde najbolje plaćeni radnik iz prve najslabije skupine zarađuje dva puta >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << manje od najslabije plaćenog radnika u gornjem decilu.
Loše plaćen svaki šesti zaposleni u EU
U Hrvatskoj je ta razlika jedan prema 3,3, identično kao u Holandiji i Mađarskoj. Podaci se, inače, odnose na primanja u 2018. godini i prema njima tada je medijalna bruto plata u Hrvatskoj bila 998 evra, u Danskoj nešto više od 4.000 evra, a u Nemačkoj malo manje od 2.900 evra, Irskoj blago iznad 3.000 evra bruto, Italiji 2.100 evra, Francuskoj nadomak 2.400 evra, a u Austriji 2.600 evra.
Slovenija je za to vreme imala 1.400 evra bruto srednje plate, od koje se oduzimaju porezi i doprinosi, zavisno od nacionalnih poreznih stopa. U bruto iznos uključen je prekovremeni rad, premije za smene te razni dodaci i bonusi. Iznosi prosečnih neto plata na nivou EU statistički se ne prate.
Hrvatska blaže oporezuje primanja zaposlenih od većine zapadnoevropskih država, gde su uz obavezne doprinose uglavnom prisutne i progresivne stope oporezivanja. To je cena visokih socijalnih prava i sigurnosti koju građani imaju bilo da je reč o penziji, lečenju ili socijalnim naknadama.
Pokazalo se da je najveća razlika između srednjih i najviših plata u Bugarskoj i Portugalu, s odnosom od 2,5, što znači da je 10 odsto najbolje plaćenih zaposlenih u Bugarskoj i Portugalu zarađivalo dva i po puta više od prosečne plate.
Te dve zemlje slede Rumunija (sa odnosom 2,4), Kipar (2,3), Luksemburg i Letonija (obe s odnosom 2,2), kao i Irska i Mađarska (obe s odnosom 2,1).
Suprotno tome, Švedska (s odnosom 1,6), zatim Belgija, Finska i Danska (sve sa odnosom 1,7) zabeležile su najmanje razlike.
Hrvatska je bliže tim državama s odnosom od 1,9, identično kao Nemačka, Francuska ili Austrija. Gornji, najbolje plaćeni radnici u Nemačkoj startuju, dakle, sa 5.500 evra bruto mesečno pa naviše, u skandinavskim zemljama i Austriji gornja desetina startuje od 5.000 evra bruto, Francuskoj 4.600 evra... dok je u Hrvatskoj gornja desetina zaposlenih startovala s primanjima višim od 1.900 evra bruto, prenosi Večernji list.
Finansije i osiguranje, kao i informacioni sektor i sektor komunikacija nalaze se unutar EU među industrijama koje imaju najviše plate. U Hrvatskoj su finansijaši tek na trećem mestu, iza sektora stručnih i tehničkih delatnosti.
Na suprotnom kraju lestvice, "usluge smeštaja i usluživanja hrane" identifikovane su kao najniže plaćena aktivnost privrede u gotovo svim državama članicama, a u Hrvatskoj je to treća najslabije plaćena grana, nakon građevine i ostalih uslužnih delatnosti.
Gotovo svaki šesti zaposleni u EU nalazi se u skupini nisko plaćenih radnika, gde je kao granica za slabo plaćene radnike postavljen iznos od dve trećine nacionalne prosečne bruto plate.
Prag koji određuje osobe s niskim nadnicama relativan je i specifičan za svaku državu članicu, nije isto biti slabo plaćen u Bugarskoj ili Belgiji, no pokazalo se da je 15 odsto svih zaposlenih u EU bilo ispod te granice, i to 18 odsto zaposlenih žena i 12 odsto zaposlenih muškaraca.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija