Izvor: SEEbiz.eu, 11.Dec.2019, 11:15 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zelenski dobro krenuo s Putinom, ali njegovi problemi tek počinju
KOLUMNA - Što se dogodilo na sastanku takozvane Normandijske četvorke u Parizu? Globalno gledajući – ništa.
Ali upravo je to „globalno ništa“ i bio jedini optimalan ishod prvog susreta novog predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.Čak i bez velikih proboja, sama činjenica obnove pregovora u multilateralnom formatu „četvorke“ je uspjeh. Zelenski se tu osobno dosta potrudio, pokazavši svojim biračima, Europi i Rusiji ozbiljnost >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << i odlučnost kao političara. Čovjek koji je do kasno u noć razgovarao s dva najmoćnija predsjednika EU te Putinom nije ni približno sličio na komičara.
Rusija, koja je čitavo vrijeme naglašavala kako je na strani implementacije Minskog sporazuma i mirnog rješenja problema Donbasa, jednostavno nije bila u prilici odbiti inicijativu ukrajinske strane. No, isto tako možemo reći da se Putin nije odupirao jer i njemu odgovara nastavak pregovora. Okupirana područja su za Rusiju srednje- i dugoročno ekonomski i politički teret. Da ne spominjemo europske i američke sankcije. Samo se s Porošenkom nije moglo o tome razgovarati kao sa Zelenskim.Zelenski je na završnoj izjavi za novinare bio pomalo nervozan i iscrpljen. Razgovori „svi sa svima“ su trajali oko osam sati. Osim toga, na plećima Zelenskog je bio uteg domaće situacije, jer je trebao udovoljiti ne samo svojim biračima već i svojim kritičarima, oporbi i nacionalistima.
Kako javljaju ukrajinski novinari i ljudi upoznati s tijekom pregovora, pozicija ukrajinskog izaslanstva je bila maksimalno čvrsta, u nekim trenucima beskompromisna. No, s obzirom da su sve strane — uključujući i Putina — oprezno izjavile da su zadovoljne skupom, i da će se pregovori nastaviti za četiri mjeseca, očigledno je ukrajinska taktika bila primjerena trenutku. Prvi susret je odmjeravanje snaga; bilo je važno pokazati granice svojih stajališta. Ukrajina i Rusija su se dogovorile o razmjeni, odnosno oslobođenju zatvorenika. Ukupno 72 Ukrajinca zarobljena na okupiranom području trebali bi već za Novu godinu biti sa svojim obiteljima. Dogovor ne uključuje zarobljenike u Krimu — Zelenski tvrdi da se po tom pitanju nije mogao dogovoriti ali se nada da na sljedećem skupu hoće. Druga točka dogovora je zajedničko povlačenje snaga na tri dodatna dijela granice do ožujka 2020.
Trenutno je povlačenje uspostavljeno na tri područja, što znači da bi uskoro trebalo biti šest područja bez vojske i vatre. Upućeni čitatelji će primijetiti da se ne radi o novim sporazumima već o nastavku i proširenju postojećih. Povlačenje snaga i razmjena zarobljenika započela je puno prije skupa u Parizu. S obzirom na više od 450 km bojišnice, odnosno umjetne granice koja dijeli ukrajinsko i okupirano područje, šest demilitariziranih područja je kap u moru.Ipak, u ovom slučaju je kontinuitet starih dogovora i malih očekivanja bolja opcija. Dodajmo tome i najavljeno razminiranje i perspektive izgledaju bolje nego što trenutno stanje.Je li Zelenski dakle pronašao ključ za Putina?Ako se pod time podrazumijeva nekakva radikalna promjena ruske vanjske politike – nije. A ako pod time podrazumijevamo odmjereni pragmatizam koji je ruska strana prepoznala, onda je.
Osim toga, bitno je što je Putin između redaka priznao magnitudu ruskog utjecaja na okupiranim područjima. Tijekom Porošenkova mandata, Kremlj je inzistirao na tome da je čitava situacija veliki ukrajinski problem na koji Rusija utječe isključivo kao vanjski promatrač.Na kraju dugog dana, Zelenski je ukrajinskim novinarima odgovorio na pitanje može li se Putinu stisnuti ruka: „Pitanje je što želimo. Treba nam rezultat. Ako želimo doputovati samo da pljunemo na nekoga, onda čemu uopće putovati?“ To je racionalan pristup.
Putin voli kada s njim razgovaraju i Zelenski bi to trebao znati iskoristiti.
Ni Putin se nije vratio sasvim „praznih ruku“. Naime, ključne sporne točke u mirnoj reintegraciji Donbasa su provođenje izbora, ukrajinska kontrola granice te poseban status regija. Putin je blokirao sve pokušaje Zelenskog da se kontrola granice prepusti Ukrajini prije provedbe izbora pod izlikom da je u Minskom sporazumu zapisano obrnuto: prvo izbori, a zatim granica. Zelenski nije kritizirao Porošenka zbog potpisivanja takve formule. Uostalom, teško da se u onom trenutku moglo napraviti nešto bolje.Tako je Putin pokazao da i Rusija ima svoj dio legitimiteta u procesu i da priželjkuje da Donbas ostane u sferi ruskog utjecaja (a da se plaćanjem računa, odnosno ekonomijom bavi Ukrajina).
Putin je također u završnoj izjavi za novinare inzistirao na zapisivanju posebnog statusa okupiranih regija u ukrajinski ustav. Iako bi potez mogao pomoći u mirnoj reintegraciji, s obzirom na balansiranje između svojih i oporbenih birača, potez je iznimno problematičan. Zelenski trenutno u parlamentu ima većinu za ustavne promjene, ali protivnici mu nikada ne bi oprostili de-facto cijepanje Ukrajine.Također, zbog brige da čitav proces ne izgleda kao slabost Rusije ili ostavljanje na cjedilu dijela stanovništva koji je zdušno živio za ideju Luganska i Donjecka, Putin je postavio uvjet o amnestiji te garanciji da se protiv pobunjenika neće pokretati sudski postupci. Opet, to je uvjet koji je zbog unutarnjih ukrajinskih kontradikcija vrlo sporan. Zaraćene su se strane načelno sporazumjele da će povećati propusnost granica i otvoriti dodatne granične prijelaze.
Na veliku radost OESS-a i aktualnog čelnika organizacije, ministra vanjskih poslova Slovačke Miroslava Lajčaka, strane su se dogovorile da ulogu organizacije u reguliranju konflikta treba njegovati i pojačati.Plinsko je pitanje, unatoč određenim spekulacijama tijekom pregovora, ostalo neriješeno. Predsjednici su sa sobom poveli čelnike energetskih kompanija Gazprom i Naftogaza. No spor između kompanija je ekonomske naravi – ruska strana je vjerojatno procijenila da bi spajanje politike i plina na ovakvom skupu samo potvrdilo strahove kritičara.
Sjeverni tok 2 je zbog pritiska američke administracije na tankom ledu, Putin nije zainteresiran da zbog Ukrajine čitava konstrukcija padne u vodu. U nejasnoj rečenici bez glave i repa, Putin je spomenuo mogućnost popusta Ukrajini za plin do 25%, no nije obrazložio zašto, kako i pod kojim uvjetima. Ukrajinski novinari nazvali su skup „remijem na stranom terenu“. Premda se možemo složiti s ovakvom konstatacijom, s obzirom na sve navedeno treba precizirati da se ipak ne radi o „suhom“ remiju. Jer su se u konačnici svi, od Macrona do Putina složili da se radi o zatopljenju.
No što dalje?
Planira se da će novi skup biti za četiri mjeseca. To je dobra dinamika, ali problemi Zelenskog tek počinju. Kruta pregovaračka pozicija ovoga skupa nije održiva. Putina je teško stjerati u kut – što će vrijeme odmicati, to će Zelenski morati biti fleksibilniji. Rusija je taktički pred europskim liderima pokazala spremnost za vođenje otvorenog dijaloga, što znači da će se od Ukrajine očekivati da pokuša maksimalno učinkovito iskoristiti novu pozitivnu atmosferu. Uostalom, Zelenski je i sam svjestan svog položaja. Vrijeme koje odmiče nagriza popularnost. Potrebni su mu rezultati koji se ne mogu svima sviđati, i koji će neminovno ojačati njegove političke kritičare.
.jpg)
