Izvor: SEEbiz.eu, 01.Jul.2019, 07:39 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Tržište rada: 50.000 ljudi dugotrajno bez posla, nedostaje 67 tisuća radnika
ZAGREB - U prvi dan srpnja Hrvatska ulazi s približno 38 tisuća zaposlenih više nego prošle godine, ali i oko 16 tisuća slobodnih radnih mjesta za koja se radnici moraju svijećom tražiti.
Hrvatska burza rada bila je sve do prije nekoliko godina neiscrpan rezervoar radnika koji se tek s vremena na vrijeme dopunjavao uvoznim kvotama za deficitarna zanimanja u brodogradnji, građevini i metalnoj industriji. Posljednje dvije godine stvari su se stubokom promijenile pa je ove >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << godine Vlada povećala kvote za strance na 68 tisuća, piše Večernji list.
Broj nezaposlenih spustio se na razine na kojima je bio osamdesetih godina prošlog stoljeća – oko 116.000 – ali za polovicu nezaposlenih moglo bi se reći da su skupina tranzicijskih gubitnika.
Prema strukturi s kraja svibnja ove godine, u evidenciji nezaposlenih nalazi se nešto više od 12 tisuća osoba koje su bez posla osam i više godina, još deset tisuća radnika na burzi je od pet do osam godina, oko 15 tisuća bez posla je od dvije do pet godina, a u grupaciju dugotrajno nezaposlene osobe – u koju prema međunarodnoj metodologiji ulaze svi koji se ne mogu zaposliti unutar godine dana – ulazi i oko 13 tisuća građana koji su bez posla između jedne i dvije godine! Po međunarodnim je kriterijima, dakle, svaka druga nezaposlena osoba u Hrvatskoj dugotrajno nezaposlena, dok se za ljude koji čekaju posao do godine dana može reći i da su se obrazovali za kriva zanimanja.
"Što se tiče dugotrajno nezaposlenih, sad je puno povoljnija slika nego u prethodnom razdoblju ekonomskog rasta, do 2008. godine, kada je dugotrajno nezaposlenih bilo i do 60%. Od kada se od 2017. oporavak zahuktao, njihov udio je stabilan ili se smanjuje. Sada je taj udio rekordno nizak, oko 44%. Osnaženo je zapošljavanje, ili barem prekidi u nezaposlenosti i kod dugotrajno nezaposlenih te ne tavore na HZZ-u", kaže sociolog Teo Matković koji uočava da je smanjenje nezaposlenosti dosta snažno u svim dobnim skupinama, pa i stariji radni kontingent ima koristi od oporavka tržišta rada, ali nešto manje od drugih.
"I ako se broj nezaposlenih starijih od 50 smanjio s 90.744 u 2014. na 53.550 u 2017., taj je pad nešto sporiji nego za ostale dobne skupine te se udio starijih među nezaposlenima povećao s 27,7% na 34,9% između 2014. i 2018.", navodi Matković.
Tržište traži sobarice, kuhare, čistačice, vozače, građevinske radnike, informatičare, a na našoj burzi je više tisuća raznih kemijskih, šumarskih, poljoprivrednih i inih tehničara, oko 7 tisuća uredskih službenika, oko 3,6 tisuća knjigovođa, oko 3 tisuće komercijalista, oko 2,5 tisuće drugih ekonomskih stručnjaka, oko 1700 računovođa, tisuću nezaposlenih pravnika, nešto više od tisuću nastavnika srednjih škola, ali i točno 7527 trgovaca od kojih njih oko 5 tisuća ulazi u grupaciju kratkotrajno nezaposlenih.
Dakle, od slobodnih radnih mjesta, trgovaca na burzi ima više, što se ne bi moglo reći za logopede ili nutricioniste kojih uopće nema u evidenciji nezaposlenih, liječnike specijaliste, kojih je na burzi sedmero, liječnike opće prakse, kojih je 61, ali njih 34 prijavljeno je do tri mjeseca, ili farmaceute kojih je 23 i većinom su na burzi nekoliko mjeseci. Krovopokrivači se i na burzi moraju svijećom tražiti i prijavljen je samo 21, zidara je samo 327, tesara i stolara 144,...
.jpg)
