Izvor: B92, 19.Avg.2020, 08:00
Najveći udar na ekonomiju u istoriji nezavisne Hrvatske
Zagreb -- Pandemija koronavirusa gurnula je Hrvatsku u verovatno najdublju ekonomsku krizu od samostalnosti, a oporavak od koronakrize neće biti ni brz ni lak.
To proizlazi iz ocena stručnjaka Hrvatske narodne banke (HNB), koji su u novom broju publikacije „Financijska stabilnost“ analizirali uticaj korona-krize na hrvatsku privredu, koje prenosi portal Indeks.
Prema njihovim procenama, Hrvatsku u ovoj godini očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 9,7 posto, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << što će biti, kako ističu, najveće smanjenje ekonomske aktivnosti od utemeljenja samostalne države. Pritom će snažan udarac pretrpeti kako izvoz i turizam, tako i investicije preduzeća i potrošnja domaćinstava, ali i tržište rada.
Koronakriza razorila javne finansije
"Pandemija koronavirusa prekinuće petogodišnji period kontinuirane ekspanzije u kojem je domaća ekonomija rasla po prosečnoj realnoj stopi od 2,9 posto, koja je zabeležena i 2019", upozorava se u publikaciji hrvatske centralne banke.
Koronakriza je već devastirala i hrvatske javne finansije. Posledice krize biće snažno potonuće državnih finansija u minus pa u HNB-u očekuju da će Hrvatska u ovoj godini imati manjak u budžetu od 6,8 posto BDP-a.
Znatan rast u ovoj godini imaće i javni dug, kojim će se finansirati budžetski deficit, pa bi iznos duga države do kraja godine mogao dostići 86,7 posto BDP-a, prognoziraju u HNB-u. Lane je javni dug, podsjećaju, iznosio 73,2 posto BDP-a.
Država i banke se dodatno povezale
Rast potreba za finansiranjem države, uz istovremeno "zaključavanje" privrede, u prvom ovogodišnjem polugodištu doveo je i do još jače povezanosti bankarskog sistema i države, ističe se u publikaciji HNB-a. Tako se u maju ove godine 22 posto ukupne imovine banaka odnosilo na plasmane državi, što je dva postotna poena više nego krajem prošle godine.
U HNB-u pritom upozoravaju da bi eventualni novi talas pandemije u drugom delu godine verovatno podstakao uspostavu novih mera ograničenja poslovanja, iako bi one najverovatnije bile blaže od onih na proleće, kada je privreda završila u karantinu. Ali, upozoravaju da bi se nastavak otežanog kretanja ljudi i poslovanja preko granica nepovoljno odrazio na ekonomska kretanja u Hrvatskoj.
.jpg)
