Izvor: SEEbiz.eu, 11.Dec.2016, 21:15 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Lovrinčević: Vlada podcijenila rizike i prerano krenula u povećanje domaće potrošnje
Plenkovićeva je Vlada poslala u parlament prijedlog proračuna koji je za deset milijardi kuna veći od zadnjeg Milanovićeva budžeta ili 6,7 milijardi kuna od proračuna koji je iza sebe ostavila Oreškovićeva Vlada.
Usprkos skoku javne potrošnje koji doseže 2 posto BDP-a, brojka nije konačna jer će se proračun povećati za najmanje 700 milijuna kuna koliko država mora izdvojiti za povišice plaća od tri posto od travnja i studenoga iduće godine, a tu su još i obveze za regres >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << i božićnice koje nisu ušle u plan.
Koplja će se lomiti i zbog 2,7 milijardi kuna neplaćenih računa u zdravstvu – od čega 1,1 milijarda kuna iz mandata Darija Nakića. Dug zdravstva vjerojatno će se krpati novim kreditima ili će se ići na veću participaciju građana u troškovima liječenja. Temeljni je prigovor Andreju Plenkoviću i Vladi da su podcijenili sva upozorenja na moguće rizike i prerano krenuli u povećanje domaće potrošnje, pogotovo u dijelu koji se odnosi na troškove obrane i braniteljsku populaciju. Njihova obrana svodi se na tumačenje da je veći dio povećanih rashoda vezan uz projekte koji će se sufinancirati iz europskih fondova, te su neutralni po deficit. Ipak, državni proračun će iduće godine stvoriti gotovo 7 milijardi kuna novoga duga, što može ugroziti plan premijera Plenkovića da vrati kreditni rejting zemlje iznad investicijske razine, prenosi Vecernji list.
– Cijelo vrijeme govorim da istodobno s poreznom reformom treba obratiti pažnju na rashode. Porezne su promjene prošle, ali malo se vodilo računa o rashodima – kritičan je Željko Lovrinčević, jedan od autora Marićeve porezne reforme.
Njegovo je mišljenje da je vraćanje povišice povlaštenim skupinama umirovljenika, jačanje vojnog budžeta i dizanje prava branitelja loša politička odluka, zbog koje ni sindikati više nisu imali razloga da odgode zahtjev za povećanje plaća.
Kao jedna od mogućih pogrešaka u planiranju navodi se i ambiciozna procjena rasta od 3,2 posto u idućoj godini, iz koje se onda izvodi i značajno povećanje poreznih prihoda. Koliko će ona biti realna opet će ovisiti o sezoni, ali i o kretanju cijene nafte na svjetskom tržištu. Kamatne bi stope na europskom tržištu novca trebale ostati nepromijenjene, nakon što je guverner Europske središnje banke Mario Draghi najavio da će nastaviti s otkupom duga. No, analitičar Zdeslav Šantić ističe da će otkup dugova biti smanjen, što upozorava da postojeća razina kamatnih stopa ne može dugo potrajati. –
- Trebalo je ohrabriti investitore kroz napredak u fiskalnoj konsolidaciji s obzirom na visoku razinu javnog duga – kaže Šantić.
Ekonomistica Maja Vehovec, stručnjakinja za javno zdravstvo, smatra da se zdravstveni sustav temelji na entuzijazmu liječnika i medicinskog osoblja, što nije dovoljno.
– Predstoji nam ozbiljno restrukturiranje dugi niz godina – kaže Vehovec
.jpg)
