Izvor: SEEbiz.eu, 22.Mar.2019, 11:39 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kriza u Italiji značajno će pogoditi Hrvatsku
ANALIZA - Italija je najvažnije tržište za izvoz roba iz Hrvatske i drugo tržište prema vrijednosti izvoza usluga, što je smješta na drugo mjesto prema vrijednosti ukupnog izvoza roba i usluga, nakon Njemačke.
Unatoč nepovoljnim trendovima u kretanju gospodarstva Italije, vrijednosti robnog izvoza i izvoza usluga posljednjih godina imaju trend rasta, što se dijelom može pripisati pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i njime olakšane vanjskotrgovinske razmjene. Međutim, >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << dugoročnije promatrano, udio robnog izvoza u Italiju u ukupnom je izvozu znatno smanjen u odnosu na pretkrizno razdoblje.
Robni izvoz u Italiju čini približno 13% ukupnoga robnog izvoza Hrvatske, dok u izvozu usluga iz Hrvatske Italija sudjeluje s približno 10%. Udio izvoza roba posljednjih se godina smanjivao, dok je udio izvoza usluga oscilirao oko spomenutih 10%. Hrvatska u Italiju izvozi niz proizvoda, među kojima je znatan broj onih s velikom vrijednošću izvoza.
U razdoblju prije krize najveći se dio izvoza odnosio na izvoz brodova, pri čemu je jednim dijelom bila riječ o privremenom izvozu radi dorade (ali ne postoje statistički podaci koji bi pokazivali o kojoj je vrijednosti takvog izvoza bila riječ), zatim na izvoz naftnih derivata, plina, najvećim dijelom s plinskih polja u Jadranu, te na izvoz transformatora. Izvoz brodova, naftnih derivata i plina činio je u tom razdoblju približno 25% izvoza prema Italiji. Nešto manji, ali i dalje znatan dio izvoza, činili su lijekovi, drvo, sjedala, cement, šećer i cigarete. U prošloj su godini najvažniji izvozni proizvodi bili plin, žitarice, motorni benzini i drvo.
Najveći je utjecaj na smanjenu vrijednost izvoza u odnosu na pretkrizno razdoblje imao izvoz brodova jer se tek mala vrijednost izvoza u 2018. odnosila na motorne jahte i brodice, a znatno je smanjena i vrijednost izvoza plina i odjeće. Istodobno je najviše povećana vrijednost izvoza žitarica. Ukupna je vrijednost uvoza Italije u 2017. godini bila oko 5% veća nego u 2008. godini te je kod mnogih proizvoda zabilježen znatan rast vrijednosti uvoza. Pritom su se najviše isticali plin, automobili, lijekovi, uključujući serume i ostale modificirane imunološke proizvode te telefoni za mobilne mreže. U područjima automobilske i farmaceutske industrije vjerojatno se kriju i najveći potencijali za rast izvoza Hrvatske prema Italiji. S obzirom na to da uvoz iz Hrvatske čini samo 0,4% ukupnog uvoza Italije, znatnije povećanje hrvatskog izvoza predstavljalo bi tek neznatan porast uvoza iz perspektive Italije.
Što se tiče izvoza usluga, najveći dio, odnosno oko 85%, očekivano se odnosi na turizam, a znatniji se prihodi ostvaruju i od usluga oplemenjivanja, prijevoza te usluga povezanih s trgovinom, tehničkih i ostalih poslovnih usluga. Izvoz usluga u Italiju od 2011. godine, otkako su raspoloživi podaci, dosta oscilira, ali se ipak može govoriti o prisutnosti trenda njegova rasta.
Kao posljedica krize u Italiji, broj dolazaka talijanskih turista smanjen je u odnosu na 2009. godinu i posljednjih godina bilježi tek lagani trend rasta. Zato je došlo do znatnog pada udjela dolazaka turista iz Italije u ukupnom broju dolazaka stranih turista s 12,4% u 2008. na samo 6,9% u 2018. godini, pri čemu su turisti iz Italije s drugog pali na četvrto mjesto prema brojnosti. Sličan je trend zabilježen i kod ostvarenog broja noćenja, gdje je broj noćenja i dalje nešto niži nego u pretkriznim godinama, a udio u ukupnom broju noćenja smanjen je s 10,0% u 2008. na 6,0% u prošloj godini. Unatoč takvim trendovima, prihodi od izvoza usluga u Italiju u prva tri kvartala 2018. godini činili su visokih 10,7% ukupnih prihoda od izvoza usluga.
Dugi se niz godina govori se o niskom udjelu robnog izvoza u BDP-u u odnosu na druge zemlje, premda se pozicija Hrvatske posljednjih godina osjetno poboljšala, ali je činjenica je da ukupan izvoz roba i usluga ima snažan utjecaj na kretanje hrvatskoga gospodarstva. Također je činjenica da je upravo rast izvoza roba i usluga, znatno potaknut pristupanjem Hrvatske EU te daljnjim oporavkom EU, potaknuo oporavak hrvatskoga gospodarstva 2015. godine. To najbolje pokazuje udio izvoza roba i usluga u strukturi ukupne potražnje (kojom je određeno kretanje BDP-a), koji se povećavao od 2009. sve do 2017. godine, da bi tek u prošloj godini zbog nešto izraženijeg oporavka domaće potražnje došlo do njegova blagog smanjenja.
Važnost je Italije pritom nepobitna. Premda je udio robnog izvoza od početka krize pokazivao trend pada, a sama je vrijednost izvoza tek 2017. godine dosegnula i premašila 2008., izvoz roba i usluga u Italiju čini oko 12,5% ukupne inozemne potražnje za robama i uslugama iz Hrvatske, odnosno oko 4,3% ukupne domaće i inozemne potražnje. Tako visoki udjeli s obzirom na broj zemalja u globalnom okružju govore o velikoj važnosti Italije u kretanju hrvatskoga gospodarstva.
K tome, posljednjih su godina prisutni pozitivni trendovi u kretanju salda razmjene roba i usluga s Italijom, tako da je taj saldo prešao iz deficita u suficit (187 milijuna eura u 2017.). To znači da je utjecaj razmjene roba i usluga s Italijom imao pozitivan utjecaj na kretanje hrvatskog gospodarstva, odnosno BDP-a. Osim toga, dobro zvuči i činjenica da Hrvatska s četvrtim gospodarstvom EU ostvaruje robno-uslužni suficit.
Iz svega navedenog ipak proizlazi zaključak da su se negativna kretanja u gospodarstvu Italije posljednjih godina negativno odrazila i na kretanja u Hrvatskoj, a negativan utjecaj sporog oporavka Italije bit će prisutan i u narednim godinama. Stoga procjene rasta za Italiju, pa tako i za ostale velike vanjskotrgovinske partnere Hrvatske, bitno određuju procjene rasta za Hrvatsku, što je i u svojim posljednjim, zimskim, procjenama navela i Europska komisija. Naime, u tim procjenama EK je posebno naglasio negativan utjecaj daljnjeg usporavanja rasta izvoza roba i usluga na svoje procjene rasta hrvatskoga gospodarstva za ovu i narednu godinu. S
.jpg)
