Izvor: Capital.ba, 26.Sep.2017, 09:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kremenović: „Mikrofin“ sa dvije milijarde kredita vlada trećinom tržišta BiH
– Kontrolišemo koliko rastemo jer eksplozivan rast sa sobom nosi nepotrebne rizike BANJALUKA – „Mikrofin“ je lider u mikrokreditiranju u BiH i tu lidersku poziciju zadržavamo i danas. Veoma pažljivo kontrolišemo koliko rastemo iz godine u godinu, jer smatramo da na ograničenom tržištu kao što je naše bilo kakav eksplozivan rast nosi sa sobom nepotrebne rizike i samim tim nepotrebne troškove, rekao je u intervjuu za CAPITAL predsjednik Upravnog odbora mikrokreditnog društva „Mikrofin” >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << Aleksandar Kremenović. CAPITAL: „Mikrofin“ od osnivanja ostvaruje konstatnu stopu rasta plasmana, klijenata i dobiti. Kako ste u odnosu na plan poslovali u prvih šest mjeseci ove godine? KREMENOVIĆ: Sa zadovoljstvom mogu da potvrdim vaše konstatacije. Svi pokazatelji poslovanja “Mikrofina,” kako i druge dvije članice grupacije, “MF banke” i “Mikrofin Osiguranja”, su u skladu sa planom i pokazuju nastavak pozitivnih trendova. CAPITAL: Neke od mikrokreditnih organizacija koje su osnovane odmah poslije rata nisu uspjele opstati. Vi idete u suprotnom smjeru, koliko sada držite tržišta? KREMENOVIĆ: “Mikrofin” je u ovom trenutku lider na tržištu BiH. Držimo nepunih 30 odsto tržišta. Prisutni smo praktično u svim mjestima sa 90 poslovnica, tako da s ponosom mogu reći da pokrivamo cijelu BiH. Pored nas, u zemlji postoje možda još jedna ili dvije institucije koje imaju ovakvu pokrivenost, sve ostale su znatno manje, tako da možemo reći da tri MKO pokrivaju 70 odsto tržišta BiH. To je prvenstveno rezultat jasnog fokusa na tržište, odnosno odabir onog segmenta tržišta gdje naši proizvodi, a prvenstveno usluge, mogu da budu najbolje prihvaćeni i prepoznati. Iako “Mikrofin” nije prvi počeo pružati usluge mikrokreditiranja, od svog početka je neprikosnoveni lider na tržištu mikrofinansija. Tu lidersku poziciju zadržavamo i danas. Treba istaći da sve godine vrlo pažljivo kontrolišemo koliko rastemo, jer smatramo da na ograničenom tržištu kao što je naše, bilo kakav eksplozivan rast nosi sa sobom nepotrebne rizike i samim tim nepotrebne troškove. Upravo to dugogodišnje sistematsko balansiranje između kvaliteta usluge i preuzimanja rizika dovodi do toga da naši rezultati budu ovakvi. Troškovi rezervisanja za loše plasmane, koji mogu biti značajni, su kroz ovakav pristup izuzetno kontrolisani i samim tim omogućavaju da svi poslovni parametri budu ostvareni. CAPITAL: Vaši rezultati na neki način demantuju stručnjake koji su očekivali da mikrokreditiranje, kako se odmičemo od rata, opada, a ono zapravo raste. Zbog čega? KREMENOVIĆ: Od dolaska mikrokreditiranja na tržište BiH postojala su različita viđenja budućnosti i uopšte potrebe za mikrokreditiranjem u BiH. Međutim, upravo naši rezultati, ali i rezultati većine u sektoru, opravdavaju postojanje ovakve finansijske usluge na našem tržištu. Samo neki parametri, kao što su više od 600.000 plasiranih kredita u ovih 20 godina postojanja “Mikrofina”, u iznosu većem od dvije milijarde KM, pokazuje da je mikrokreditiranje pronašlo i učvrstilo svoje mjesto na finasijskom tržištu kao drugačiji vid podrške preduzetništvu u BiH. CAPITAL: Mikrokreditiranje, osim u Bosni i Hercegovini, zaživjelo je u vrlo malo država u regiji. Što mislite zašto? Zašto komercijalne banke u BiH nisu mogle opsluživati ovu vrstu klijenata? KREMENOVIĆ: Nažalost, to je tačno. Smatram da je to pogrešno i da bi mikrokreditiranje moglo imati značajnu ulogu u razvoju mikro i malog preduzetništva. Gledano regionalno, pored BiH, mikrokreditiranje je prisutno u Crnoj Gori u punom obliku, a u Srbiji i Hrvatskoj u nekim izvedenim oblicima. Postoje indicije da bi u narednoj godini Srbija kroz izmjene propisa omogućila otpočinjanje ove finasijske aktivnosti. Mikrokreditiranje je drugačiji vid pružanja finasijskih usluga i često nije shvaćeno i prihvaćeno od strane komercijalnog bankarstva. Meni je to ponekada teško razumjeti, ali kao osoba koja je 20 godina u mikrokreditiranju prihvatio sam to kao činjenicu. CAPITAL: Kakav je profil prosječnog klijenta „Mikrofina“? KREMENOVIĆ: Više od 70 odsto naših klijenata je uključeno u preduzetničke aktivnosti mikro i malog obima. Dakle, to su najčešće porodični poslovi, sa jednim do pet zaposlenih i to im je, u većini slučajeva, osnovna poslovna aktivnost kojom obezbjeđuju egzistenciju. Naši klijenti upravo svojim znanjem i rezultatima pokazuju da su najsposobniji i najotporniji dio privrede. CAPITAL: Kolike su kamate na kredite u „Mikrofinu“? KREMENOVIĆ: Kamate se kreću od 14 odsto na godišnjem nivou i često su kao takve predmet kritika i nezadovoljstva u javnosti, odnosno postavlja se pitanje opravdanosti takvih kamata. Opet ću se vratiti na sam način rada mikrokreditiranja. To je izuzetno radno-intenzivan posao. Dakle, prouzrokuje enormne troškove u smislu servisiranja klijenata na način kako mi to radimo i ta komponenenta najviše utiče na cjenovnu strukturu kredita. Uz to, obezbjeđenje izvora kreditnih sredstava za naše aktivnosti ima svoju cijenu, koja je drugi najveći trošak u kalkulaciji kamatnih stopa. Mikro, mala i srednja preduzeća, kao i poljoprovredni preduzetnici, vrlo kvalitetno i jasno definišu svoja očekivanja i potrebe, ali traže brz i jednostavan odgovor. Ne mogu reći da je kamatna stopa ikada predstavljala problem u našem radu. CAPITAL: Šta je prednost vaših usluga za male i srednje preduzetnike, odnosno kako im se isplati plaćati ono što se u komercijalnom bankarstvu smatra dosta visokom kamatom? KREMENOVIĆ: Ako sagledamo profil naših klijenta na pravi način, jasno je da su pristupačnost, stalni kontakt s klijentima, te brzina i jasnost uslova ključne karakteristika naših usluga. Pored toga, naše kreditno osoblje je u konstantnom kontaktu i zajedno s klijentima pronalazi najbolja rješenja za njihove trenutne potrebe. Upravo to je koncept koji je “Mikrofin” od prvog dana definisao na pravi način i uspostavio sisteme koji pružaju ovakve usluge. S druge strane, ovakav vid poslovanja s klijentima za nas predstavlja značajan trošak, a posljedično utiče i na kamatu, kao što sam objasnio u odgovoru na vaše prethodno pitanje. CAPITAL: Koliko u BiH ima mikrokreditnih organizacija i da li je taj broj veliki za naše tržište? KREMENOVIĆ: Broj mikrokreditnih organizacija se iz mjeseca u mjesec mijenja, a tržište je svojom veličinom isto kao što je bilo i prije deset, petnaest godina. U Republici Srpskoj je prisutan trend otvaranja novih mikrokreditnih organizacija. U posljednjih pola godine otvoreno je četiri ili pet novih društava. Očito je da su kolege prepoznale neki novi potencijal na tržištu. Međutim, koliko god cifre mogu izgledati primamljivo, mikrokreditiranje je izuzetno zahtijevan posao, tako da bih prepustio nadolazećem vremenu da pokaže šta će se dalje dešavati. CAPITAL: Fokusirani ste na mala i srednja preduzeća. Kako biste ocijenili ovaj dio privrede u BiH, koliko je otporan, fleksibilan i kreativan? Da li je zakonski i poslovni ambijent za njih dovoljno stimulativan? KREMENOVIĆ: Najvitalnijim i najperspektivnijim. Nažalost, osim deklarativne podrške, ovaj segment privrede ni blizu ne dobija podršku kakvu zaslužuje. Republika Srpska i BiH teško svoju budućnost mogu graditi kroz velike privredne sisteme. Privredna podjela, usitnjenost tržišta regiona i druga dešavanja, u velikoj mjeri usmjeravaju šta i kako možemo raditi. Smaram da je poželjno što prije staviti baš ovaj segment privrede u fokus i vjerujem da će to ubrzo prepoznati i vlade na svim nivoima. CAPITAL: Ove godine „Mikrofin“ obilježava 20 godina postojanja. Koliko imate zaposlenih i kakvi su planovi za naredni period? KREMENOVIĆ: U proteklih 20 godina primarno smo radili na tome da pronađemo kvalitetan poslovni model u sferi mikrokreditiranja koji će imati budućnost na našem tržištu. Mislim da smo to i uradili, a u prilog tome govori podatak da smo plasirali više od dvije milijarde KM kredita i da imamo zavidno tržišno učešće. Trenutno u samom mikrokreditnom društvu imamo oko 280 zaposlenih, dok na nivou grupacije zapošljavamo skoro 600 radnika. Ukupna aktiva Mikrofina je nepunih 200 miliona KM, tako da sve te cifre pokazuju da je naša vizija našla svoje uporište i da je prepoznata na tržištu. Posebno smo zadovoljni zbog toga što ne samo da smo samo taj poslovni model uspjeli ostvariti, nego smo ga i proširili. Naša vizija, od 1997. godine kada smo počeli, je bila da stvorimo fiansijsku grupaciju koja će opsluživati mikro, mala i srednja preduzeća i to smo uspjeli stvorivši „Mikrofin osiguranje“, a zatim, kao krunu svega, i „MF banku“, koja objedinjuje sve što smo željeli da postignemo. CAPITAL: Da li planirate širenje djelatnost? KREMENOVIĆ: U našoj zemlji smo već prisutni u skoro svi opštinama tako da nam je tu širenje na neki način ograničeno. No, ono što pratimo i analiziramo je mogućnost regionalnog širenja. Smatramo da poslovni model koji uspješno radimo 20 godina možemo prenijeti i u region. Naravno, vrlo pažljivo ćemo prići tim aktivnostima, ali vjerujem da bi u skorije vrijeme moglo i to da se desi. CAPITAL: Kada ste počinjali mnogi kritičari su bili sumnjičavi prema tome što ste iz mikrokreditnog prešli u bankarski sektor i nisu vam prognozirali ovakav rast, naprotiv. KREMENOVIĆ: Ulazak u bankarsku sferu je predstavljao ulaz u bitno drugačiji biznis nego što je to mikrokreditiranje. Većina kolega je sa skepsom gledala naš ulazak u sferu bankarstva, jer mikrokreditiranje bankari i danas smatraju formom pojednostavljenog finansijskog alata. Za nas je ulazak u bankarstvo bio izuzetan izazov, zato što je trebalo prenijeti sve te uspjehe koje smo imali u mikrokreditiranju u komercijalno bankarstvo, u kojem važe druga pravila i gdje je tržište bitno drugačije. Međutim, imali smo jasan fokus, što su klijenti vrlo brzo prepoznali i ostvarili smo izuzetne rezultate, tako da možemo reći da je “MF banka” ostvarila sve ono što ni najveći optimisti nisu vjerovali. CAPITAL: Malo je poznato da su suvlasnici banke postale svjetski respektabilne finansijske institucije za koje mnogi domaći menadžeri ne bi pitali za cijenu da ih vide na svojim skupštinama akcionara? KREMENOVIĆ: Nakon duže analize i pregovora, 2016. godine naš kvalitet su prepoznale takve ugledne finansijske institucije kao što su Njemačka razvojna banka (KfW) i Holandska razvojna banka (FMO), koje su od prošle godine akcionari banke, govori sama za sebe. Dobiti za suvlasnike dvije državne banke, zadovoljiti sve njihove striktne kriterije, očekivanja, ali i prezentovati poslovni model u koji vjeruju, nije bilo nimalo lako. Upravo ovih dana je okončana i dokapitalizacija banke, čime smo dodatno ojačali kapitalnu osnovu i ostvarili preduslove za dalji rast. CAPITAL: Upravo ti rezultati su bili razlog da upadnete u grupu banaka koje su imale vanrednu kontrolu Agencije za bankarstvo i revizora. Kako ste zadovoljni nalazom revizije? KREMENOVIĆ: Mi smo krenuli sa male osnovice, tako da je svaki rast bio veći od prosječnog rasta ostalih banaka. Iako najmanja banka, mi smo ušli u taj dio tzv. dodatne kontrole revizora. Reviziju je radila poznata kuća KPMG i mogu reći da su svi nalazi bili u skladu sa našim projekcijama i analizama. Ono što je nama najbitnije je da je potvrđen kvalitet svih poslovnih aktivnosti “MF banke”, što je na kraju rezultiralo i završnim bilansima koji pokazuje da je naše poslovanje lani bilo u skladu sa planom i pozitivno. CAPITAL: Siniša Vukelić
.jpg)
