Kanal Dunav-Vardar-Egej moguć, i Kinezi za

Izvor: Mondo, 24.Jan.2018, 13:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kanal Dunav-Vardar-Egej moguć, i Kinezi "za"

Uz saglasnost i saradnju Beograda, Skoplja i Atine, a uz podršju zainteresovane Kine,. moguća je realizacije kanala Dunav-Morava-Vardar-Egejsko more, rečenoTomislavu Nikoliču u Pekingu.

O realizaciji projekta koji bi doprineo rečnom povezivanju evropskih država, u Kini je razgovarao predsednik srpskog Nacionalnog saveta za koordinaciju saradnje sa Rusijom i Kinom Tomislav Nikolić.

Nikolić je počeo radnu posetu Kini razgovorom sa potpredsednikom kineske Državne >> Pročitaj celu vest na sajtu Mondo << komisije za reforme i razvoj, Ningom Đidžuom, o postojećim projektima i o mogućnosti realizacije novih poslova.

Kanal Morava - Vardar isplativ, utvrdili Kinezi

Nikolić i Đidžao izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom dveju država u okviru inicijative "Jedna pojas - jedan put" (popularno znan ao Put svile 2). Kao pozitivan primer konkretne saradnje u oblasti proizvodnje istakli su uspešnu privatizaciju Železare Smederevo.

Nikolić: Rešenje za poplave - Kanal Morava-Vardar

Realizacija projekta unapređenja pruge Beograd - Budimpešta daće nov impuls inicijativi “16+1”, konstatovao je Đidžu i istakao da Kina vrednuje saradnju koju ima sa Srbijom.

Tokom Nikolićeve posete Pekingu pokrenuti su razgovori i o privatizaciji RTB Bora od strane kineske kompanije Zijin, a Đidžu je istakao da Komisija podržava kineske kompanije koje nameravaju da ulažu u Srbiju, poput kompanije Zijin, čiju nameru da privatizuje RTB Bor je podržao i predsednik Kine Si Đinping.

Vlada ovlastila Baćevića da potpiše za kanal

Nikolić je istakao neophodnost što skorije finalizacije dogovora koji se tiču daljih radova na deonici pruge Beograd - Subotica, kao i kreditnih aranžmana sa kineskom Eksim bankom za obilaznicu Ostružnica - Bubanj potok i deonicu autoputa Preljina - Požega.

Kanal Dunav-Morava-Vardar-Egej je bio "velika tema" u srpskoj javnosti krajem 2012. i početkom 2013. godine, a ideja koju je promovisao tadašnji ministar rudarstva Milan Bačevića, je osporavana kao megalomanska i utopistička. Međutim, prema nekim preliminarnim procenama koje su radile kineske firme zainteresovane za projekat, ideja je ostvariva i - isplativa, iako bi koštala oko 12 milijardi evra. 

Nastavak na Mondo...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Mondo. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Mondo. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.