Izvor: SEEbiz.eu, 06.Dec.2018, 09:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Javni dug Hrvatske porastao na 282,1 milijardu kuna, analitičari očekuju pad

ANALIZA - Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju kolovoza 282,1 milijardu kuna, što je za 0,5 posto ili 1,4 milijarde kuna više nego u istom lanjskom mjesecu, a premda na naplatu stižu jamstva za Uljanik, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju pad udjela javnog duga u BDP-u.

U kolovozu je vanjska komponenta duga na godišnjoj razini porasla za 2,7 posto ili 2,8 milijardi kuna, na 105 milijardi kuna, dok je unutarnja komponenta iznosila 177 milijardi kuna, što je >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << za 1,4 milijardi ili 0,8 posto manje nego godinu dana prije, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

U analizi, objavljenoj u srijedu, navodi se i da su krajem kolovoza domaća izdana jamstva opće države iznosila 6,03 milijarde kuna, od čega su 2 milijarde kuna jamstva za kredite HBOR-a, dok su inozemna jamstva iznosila 5,7 milijardi kuna.

'Uslijed nedavnih događanja vezanih za brodarski sektor u nastavku godine možemo očekivati povećane izdatke na rashodnoj strani proračuna kao rezultat plaćanja obveza po protestiranim jamstvima od strane naručitelja i financijskih institucija za uplaćene avanse i obveze po kreditima, za koje je Hrvatska izdala jamstva, a u svrhu izgradnje brodova koje Uljanik Grupa neće biti u mogućnosti isporučiti', navode analitičari RBA.

Prema službenim informacijama, ukupna izloženost države po glavnici prema Uljanik Grupi iznosi 4,3 milijardi kuna ili oko 1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), pri čemu se do kraja 2018. godine očekuju minimalna plaćanja u iznosu od 2,3 milijarde kuna ili 0,6 posto BDP-a, uvećano za kamate i naknade.

'Takav scenarij doveo bi do pogoršanja salda općeg proračuna, a ujedno utjecao i na kretanje javnog duga. Međutim, čak i u takvom scenariju, kretanja proračunskog salda će ostati relativno povoljna, što će uz nastavak projiciranog gospodarskog rasta omogućiti daljnji pad omjera javnog duga u BDP-u', navode analitičari RBA.

Premda nominalno dug raste, njegov udjel u BDP-u pada jer gospodarstvo raste brže nego dugovi. U trećem tromjesečju BDP je porastao za 2,8 posto na godišnjoj razini.

Zahvaljujući tome, analitičari RBA očekuju da će na kraju ove godine udio javnog duga u BDP-a iznositi nešto iznad 75 posto.

Na kraju drugog tromjesečja ove godine udio javnog duga u BDP-u iznosio je 76,1 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je bio na 69,4 posto BDP-a.

Nastavak na SEEbiz.eu...