Industrija igara na sreću - veliki potencijal privrede Srbije

Izvor: B92, 27.Sep.2018, 17:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Industrija igara na sreću - veliki potencijal privrede Srbije

Beograd -- Pokretačku snagu privrednog rasta, koja je u industriji igara na sreću sve veća, najbolje ilustruje podatak da ovaj sektor zapošljava 13.000 ljudi.

To je 14 puta više zaposlenih nego, na primer, u Srbijagasu.

Priređivači ove vrste zabave obezbedili su skoro šest puta više radnih mesta nego najveća kompanija za proizvodnju mleka i mlečnih proizvoda u zemlji i regionu, a to je, prevedeno na teren teške industrije, dvostruko više radnika od onih koji >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << rade u najvećem izvozniku u Srbiji - smederevskoj Železari.

Dodatni doprinos ekonomskom rastu ove privredne grane, u kojoj više od trećine zaposlenih ima visoku stručnu spremu, od čega je samo IT profesionalaca sa najvišim referencama stotinak, ogleda se u značajnom povećanju mobilnosti na tržištu rada, i to kroz angažovanje studenata i zapošljavanje mladih sa srednjom školom, što je kategorija u kojoj se beleži najveća stopa nezaposlenosti.

Prema podacima Udruženja priređivača igara na sreću, kroz saradnju sa drugim učesnicima u lancu vrednosti – pre svega dobavljačima - svaki direktno zaposleni u ovoj industriji održava još sedam radnih mesta u drugim privrednim granama, što je 91.000 radnih mesta ili 3.5 odsto celokupne radne snage u Srbiji. Uzimajući u obzir i članove porodica, to praktično znači da od industrije igara na sreću živi oko 365.000 ljudi.

Stabilnost tržišta rada industrije igara na sreću garantuje skoro 12 milijardi dinara koje se na ime fiskalnih i parafiskalnih nameta iz ove privredne grane slivaju u republički i lokalne budžete Srbije, kao i PIO fond. Izraženo kroz finansiranje najprioritetnijih potreba države, to je novac dovoljan za lečenje oko 800 pacijenata obolelih od retkih bolesti, izgradnju i opremanje 50 škola ili rekonstruisanje njih 300, obnovu sedam bolničkih klinika, izgradnju dve najsavremenije univerzitetske dečije klinike ili dva Klinička centra. Tim novcem moglo bi da bude pokriveno i tri puta više kapitalnih izdataka Ministarstva za prosvetu, nauku i tehnološki razvoj, Ministarstva za omladinu i sport i Ministarstva kulture i informisanja od onih koji su predviđeni za tekuću i dve naredne budžetske godine.

Osim u smislu broja zaposlenih, industrija igara na sreću utiče na privredni razvoj i u pogledu povećanja obima proizvodnje svojih dobavljača.

Na ime nabavki roba i usluga, samo kompanije članice Udruženja priređivača igara na sreću dobavljačima su prošle godine isplatile 26 miliona evra, a tom iznosu treba dodati i plaćenih pet miliona evra PDV-a, profite tih dobavljača roba i usluga, kao i iznos poreza i zarada koje oni isplaćuju.

U okviru svog poslovanja, priređivači iz grane igara na sreću najviše sarađuju sa dobavljačima iz delatnosti koje su vezane za opremanje lokala (proizvodnja nameštaja, električne opreme i uređaja) kao i za prateće i pomoćne delatnosti.

S obzirom na to da se u otvaranje svakog novog uplatnog mesta, kojih ima oko 3.000, investira po 50 do 80.000 evra, a u održavanje postojećih po 10 do 15.000 evra, godišnje efekat poslovanja se i na taj način preliva na prateće sektore u privredi. To pokazuje da osim poslovanja same mreže uplatno-isplatnih mesta, industrija igara na sreću značajan efekat na privredu ostvaruje kroz prateće i pomoćne aktivnosti, nabavku računarske i telekomunikacione opreme, razvoj neophodnih softvera, nabavku i održavanje voznih parkova, kao i administrativne procese koji su u ovoj industriji daleko zahtevniji nego što je to slučaj sa drugim privrednim sektorima.

Njen doprinos državnom budžetu i budžetima lokalnih samouprava još bolje se sagledava u svetlu podatka da više od 90 odsto dobavljača koji sarađuju sa industrijom igara na sreću čine domaća pravna i fizička lica, a samo 150 najvećih dobavljača koji sarađuju sa ovom industrijom zapošljavaju oko 45.000 radnika.

Potencijal industrije igara na sreću za dodatni porast prihoda u državnoj kasi koju priređivači pune plaćajući visoke poreze na svoj prihod, leži u njenoj ubrzanoj dinamici rasta što je u skladu sa njenim globalnim razvojnim tendencijama, a ulazak novih priređivača na tržište dovodi do ekspanzije industrije.

U Srbiju koja je 2017. godine “izbrojala” 2,6 milijarde evra inostranih ulaganja inače odlazi najveći deo direktnih stranih investicija u regionu Zapadnog Balkana, a jedna od privrednih grana u koju se ulaže najviše novca jeste upravo industrija igara na sreću.

Kada je reč o pomenutom spisku zemalja koje su na naše tržište, investirajući u igre na sreću, donele milione evra, na njemu se nalaze priređivači iz Nemačke, Austrije, Izraela, Grčke, Belgije i SAD, koji su u ovaj sektor doveli nekoliko stotina programera, i tako dali primer i podstrek i drugim privrednim subjektima iz inostranstva.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.