Cvetković: Bez novih nameta građanima i privredi

Izvor: Politika, Tanjug, 29.Jul.2009, 22:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Cvetković: Bez novih nameta građanima i privredi

Premijer „hladi” javnost koja se zapalila najavama ministarke finansija. – U prošli petak ministarka najavila novi zakon o porezima na plate i povećanje PDV-a, a iz Ministarstva juče saopšteno da se mere pripremaju i da će svaka imati alternativu

Vlada neće opterećivati privredu i građane dodatnim nametima, a od budžetskih korisnika očekuje dalje uštede i racionalizaciju, obećao je premijer Mirko Cvetković, u jučerašnjoj izjavi agencijama, pokušavajući da >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << smiri tenziju nastalu posle naznaka iz Ministarstva finansija da bi novi vladin paket mera mogao da donese povećanje poreza na dodatu vrednost, veći porez na zarade i upozorenja iz svih krajeva Srbije da je to nedopustivo i da bi zbog toga na ulice mogli da izađu i radnici i poslodavci.

– Vlada se priprema za pregovore sa MMF-om koji su zakazani za kraj avgusta. U tom smislu dao sam nalog najvećim budžetskim korisnicima da razmotre sve mogućnosti za uštedu i racionalizaciju – objasnio je Cvetković Tanjugu i još jednom ponovio da vlada ostaje pri stavu da neće povećavati PDV.

A što se tiče poreskih zakona, oni, prema rečima premijera Cvetkovića, još nisu dogovoreni i usaglašeni.

– Sigurno je da ćemo voditi računa da privredu i građane ne opterećujemo dodatnim nametima – rekao je premijer. Tom izjavom on je presekao, bar za sada, špekulacije u pojedinim medijima o novim nametima dodatno potkrepljene navodnom potvrdom ministarke finansija Diane Dragutinović da će predložiti Vladi Srbije izmenu poreza na dohodak građana (kojim bi se uvele dve stope – niža od 10 za plate ispod i viša od 20 za zarade iznad 40.000 dinara), uz povećanje neoporezivog dela na oko 30 odsto prosečne plate.

Šta je, zaista ministarka htela da kaže, pokušali smo juče da saznamo u Ministarstvu finansija. Nezvanično nam je objašnjeno da se paket mera priprema, da nije gotov, da će uz sve mere koje Ministarstvo predloži vladi (a koje su sada na nivou ideja i u fazi testiranja), ponuditi i alternativu i da će vlada biti ta koja će doneti konačnu platformu za predstojeće pregovore sa MMF-om i odluku o svakoj meri pojedinačno.

Da novinari nisu samo špekulisali i da se u Ministarstvu finansija ipak razmišlja o većem oporezivanju plata većih od prosečne potvrdila je, jasno i glasno, ministarka Dragutinović na prošlonedeljnoj konferenciji za novinare. U stenografskim beleškama ostalo je zapisano, između ostalog: „Ministarstvo finansija je već pripremilo novi zakon o porezu na dohodak... kao rezultat svega imaćete veće prihode za 12 milijardi...” i „Ako hoćete da povećate prihode za 30 milijardi dovoljno je da povećate PDV za jedan procenat. Ako hoćete da smanjite rashode za jedan odsto BDP-a treba da otpustite 50.000 ljudi . Šta biste vi uradili?”

Javnost je shvatila isto – da se priprema i povećanje PDV-a i poreza na zarade i gotovo da postoji jednoglasje sa ocenama koje je juče izrekla Unija poslodavaca Srbije – da je to nedopustivo jer bi izazvalo povećanje cena, pad kupovne moći, rast inflacije, dalje povećanje nelikvidnosti i zatvaranje preduzeća, smanjenje plata, gubitak radnih mesta, isplate zarada na crno... Unija poslodavaca vidi državu, koja nije dovoljno štedela, kao glavnog krivca za rast deficita.

Ni za potpredsednika vlade Mlađana Dinkića dodatno opterećenje privrede, kroz povećanje PDV-a i većeg poreza na zarade veće od 40.000 nije neprihvatljivo. On se zalaže za veće namete na džepove bogatih, pre svega na imovinu veće vrednosti.

Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić i član Ekonomskog saveta premijera Cvetkovića, međutim, bliži je predlozima Ministarstva finansija. On podseća da porezi na imovinu nemaju taj fiskalni kapacitet kao porezi na dodatu vrednost i porez na dohodak građana, da nisu toliko izdašni i da oporezivanje samo imovine bogatijih ne bi donelo značajnije prihode.

– To bi bilo isto kao kad bismorekli ’hajde da oporezujemo samo najbogatije’,a njih je,recimo, samodesethiljada. Slanje poruka da postoje rešenja koja neće zahvatiti veći deo populacije jedemagogija.

Trebalo bi doneti mere u oblasti poreske politike i javnih rashoda koje bi omogućile da se fiskalni deficit poveća na četiri do 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda kako bi se delovalo antirecesiono. Istovremeno, neophodne su mere koje bi obezbedile da se u kratkom roku od godinu do godinu i po fiskalni deficit smanji na jedando 1,5 odsto BDP-ai da se na taj način obezbedi održivost javnog duga, kako ne bi značajnije porastao u odnosu na BDP – kaže Arsić

Konkretno, smatra Arsić, povećanje poreza na dodatu vrednost je neminovno i to odmah od jeseni, a onda od nove godine i uvođenjejedinstvene, višestopeza oporezivanje dohotka građana, uz povećanje neoporezivog dela. Prema njegovom predlogu,opštu stopu PDV-a trebalo bi uvećati sa 18 na 20 odsto, a redukovanu stopa, kojom se oporezuju egzistencijalni proizvodi,smanjiti sa osam na šestodsto. To bi, kazuje Arsićeva računica, donelo 23-24 milijarde dinara na godišnjem nivou, odnosno do kraja ove godine od pet do šest milijardi dinara prihoda budžetu.

Kad je, reč o porezu na dohodak građana, za Srbiju bi,po Arsićevom mišljenju,bilo najsigurnije da od početka naredne godine uvede proporcionalni porez – jedinstvenu stopu, uz neke manje izuzetke. Ta stopa bi bila tolika da obezbedi dodatni prihod za državu od oko pola procenta BDP-a, oko 15 milijardi dinara, ali bi istovremeno njena visina zavisila od toga koliki bi bio neoporezivi deo zarade. Ukoliko bi neoporezivi deo bio veći, onda bi stopa morala da bude veća. Za Srbiju bi bilo adekvatno, smatra, da se stopa povećala sa 12 na 18-20 odsto, a da se neoporezivi deo poveća sa oko pet, recimo 10do 15.000dinara.

Međutim, po Arsićevom mišljenju,u paketu mera trebalo da se nađu i one koje se odnose na smanjenje javnih rashoda, ali tako da se obezbedi sporiji rast javnih rashoda od rasta BDP-a i promena njihove strukture. To bi značilo da plate i penzije ostanu zamrznute i u narednoj godini.

Radi dugoročnih efekata neophodno je, ukazuje, da se pokrene temeljna reforma glavnih potrošača kao što su penzioni sistem, zdravstvo, obrazovanje i da se sprovede reforma poreske administracije. Jer, na državnoj administraciji se, smatra, ne može višemnogo uštedeti:

– Prostor je ograničen, već smanjeni rashodi otežavaju funkcionisanje državnih institucija.Kadabi se ukinula i cela državna uprava sa 28.000 ljudi uštedelo bi se tek 0,6-0,7 odsto BDP-a – objašnjava Arsić.

Međutim, po mišljenju ekonomskoganalitičaraVladimiraGligorova, ono o čemu se sada govori jesu kratkoročni potezi za nekoliko meseci, kojineće doneti neku veliku korist. Zato je važno da se samo ne napravi šteta, da se ne donesu one mere koje će se posle teško ukinuti, kao što je povećanje poreza.

– Ako bi se to uradilo teže bi se kasnije argumentovala potreba za smanjenjem potrošnje i teže prihvatali pozivi na uštede, jer bi bilo više prihoda i manje pritisaka za reforme. Još bolje bibilo kad bi mogla da se smanje opterećenja na rad – kaže Gligorov.

On smatra da prenamena sredstva iz aranžmana sa MMF-om nije dobar potez i da bi bilo bolje da se država za budžetske potrebe zajmi od banaka,i to u evrima, a ne u dinarima

Recept da se preživi do kraja godine Gligorov vidi u kombinaciji ušteda i zaduživanja, a ne u povećanju PDV-a i poreza na zarade. Međutim, po njemu,najbitnije jeda se dobro pripremi budžet za narednu godinu, sa srednjoročnim planom eliminacije budžetskog deficita iulaskomu suficit, da bi zemlja kasnije mogla da se razduži. I da se konačno krene u reformu socijalnog sektora.

Vesna Jeličić

[objavljeno: 30/07/2009]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.