Izvor: Capital.ba, 25.Sep.2019, 14:32   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bankarski sistem Republike Srpske – stanje na tabeli

BANJALUKA, Ove godine po 17. put održana je manifestacija pod pokroviteljstvom Centralne banke BiH na kojoj je najuspješnjim bankama u protekloj godini dodjeljeno priznanje Zlatni BAM (BAM je međunarodna valutna skraćenica za konvertibilnu marku). dr Marko Đogo Nimalo ne želeći da umanjimo značaj ovih priznanja bankama koje su ih primile, želimo da s ciljem finansijskog opismenjavanja javnosti Republike Srpske ukažemo na realne domete ovog priznanja, odnosno na njegovo adekvatno tumačenje. Naime, >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << u javnosti Republike Srpske, a situacija nije mnogo različita ni u mnogim razvijenijim zemljama, bankarski (finansijski) sektor se često doživljava kao neko mistično mjesto, gdje neki tajnoviti ljudi „zgrću“ ogroman novac na eksploataciji ostatka društva, samo njima znanom (finansijskom) magijom. Iz takvog shvatanja finansijskog sektora onda se izrodilo i tumačenje Zlatnog BAM-a, pa i drugih manifestacija i skupova koje organizuju bankari, kao nečega inostranog. Otprilike, ako ste dobili Zlatni BAM to znači da ste „druid“ višeg reda koji je, upražnjavajući neke nepoznate vradžbine, uspio od komada željeza da napravi zlato. Кao neko ko se profesionalno bavi analizom kretanja u bankarskom sektoru i ko lično poznaje većinu viših menadžera u domaćim bankama (bar ovim sa sjedištem u Republici Srpkoj) želim da kažem da je sve prethodno notorna glupost. Bankari su ljudi od krvi i mesa, a ono čime se oni bave nije nikava magija, već kombinacija nauke i vještine koja se ni po čemu ne razlikuje od „magije“ preduzetništva i uspješnog menadžmenta u bilo kom segmentu privrede. Čak bih rekao da je danas postala veća „magija“ baviti se proizvodnjom u tzv. realnom sektoru nego baviti se bankarstvom. A Zlatni BAM nije nikakvo posvećivanje za patrijarha, već jedno sasvim normalno priznanje za rezultate rada u prethodnoj godini. Ako bismo željeli da napravimo poređenje sa fudbalom, onda bi se Zlatni BAM mogao izjednačiti sa priznanjem „igrač kola“, „trener kola“ ili „najbolji mladi igrač kola“. Dakle, radi se o priznanjima za postignute rezultate u jednoj (poslovnoj) godini koji ističu banke (i njihove menedžere) koje su u toj godini napravile određene rezultate. I baš kao što ni priznanje „igrač kola“ ne govori o tome gdje se njegov tim trenutno nalazi na tabeli, tako ni Zlatni BAM ne govori direktno kakva je pozicija pojedine banke u ovom sektoru. Zapravo, može se čak desiti da je tim koji je „zabio“ najviše golova u ovom kolu zapravo tim sa dna tabele ili čak isti onaj tim koji je u prethodnom kolu (godini) primio najviše golova. Ukratko, slika koju daje Zlatni BAM je varljiva, bar ukoliko se jednogodišnji rezultati žele predstaviti kao stanje. Zbog toga smo željeli da damo „osvrt na stanje na tabeli“ ili bar „u polusezoni“, smatrajući da bi to javnost Republike Srpske trebalo da interesuje bar podjednako koliko i rezultati kola. A „rezultati na tabeli“ su sljedeći (izvore podataka su nam predstavljali Godišnji izvještaji banaka objavljeni na njihovim zvaničnim web stranicama). Najveća banka u Republici Srpskoj je Nova banka. Njena ukupna aktiva na kraju 2018. godine je iznosila 1,95 milijardi КM. Druga banka po veličini aktive je UniCredit banka a.d. Banja Luka sa aktivom od 1,66 milijardi КM, dok je trećeplasirana NLB Razvojna banka a.d. Banja Luka sa aktivom od 1,41 milijardu КM. Međutim, ako bismo željeli da vidimo kako su momčad (banke) igrala u prethodnoj polusezoni (npr. u proteklih pet godina – odabrali smo period od pet godina, budući da je 2013. bila posljednja poslovna godina u kojoj je bankarski sistem Republike Srpske kao cjelina zabilježio negativan finansijski rezultat. Može se smatrati da je ta godina završetak jednog turburentnog perioda za banke koji je započeo 2008/9. godine), došli bismo do donekle različitih rezultata. U tom slučaju bi UniCredit banka a.d. Banja Luka „izbila na čelo tabele“ budući da je sa prosječnim rastom aktive od 12% godišnje, sa četvrte pozicije sa kraja 2013. godine dospjela na drugo mjesto na kraju 2018. smanjivši razliku za vodećim na svega par bodova. Кao što smo istakli, Nova banka je u cijelom petogodišnjem periodu zadržala vodeću poziciju, ali je rast aktive ove banke bio značajno niži (u poređenju sa UniCredit banka a.d. Banja Luka) i iznosio je prosječno 6% godišnje. Trećeplasirana NLB Razvojna banka a.d. Banja Luka je 2013. godine bila drugoplasirana, ali je zahvaljujući rastu aktive od skromnih 3% godišnje tu poziciju morala da ustupi UniCredit banci dok je čak i za prvoplasiranom počela značajnije da zaostaje. Čisto zanimljivosti radi napomenimo i da se nekada najveća banka u Republici Srpskoj i prva koja je dosegla 1 milijardu КM aktive (Hypo, danas Addiko banka a.d. Banja Luka) danas nalazi tek na petoj poziciji po veličini aktive. Slika je skoro preslikana i ako sa terena veličine aktive pređemo na polje kredita. I po ovom kriterijumu Nova banka je bila i ostala tržišni lider tokom prethodnih pet godna, ali joj „za vrat puše“ UniCredit banka a.d. Banja Luka. Кonkretno vrijednost neto kredita (neto krediti se dobiju kad od ukupnih kreditnih plasmana (tzv. bruto kredita) oduzmemo ispravku vrijednosti kredita povezanu sa otpisom problematičkih kreditnih plasmana) Nove banke na kraju 2018. godine iznosila je 1,19 milijardi КM. Vrijednost neto kredita UniCredit banka a.d. Banja Luka na kraju iste godine iznosila je 0,94 milijarde КM, a trećeplasirane NLB Razvojna banka a.d. Banja Luka 0,75 milijardi КM. Međutim, ako posmatramo prosječnu stopu rasta neto kredita u prethodnih pet godina, dolazimo do zaključka da je najviše bodova kod kuće i na gostovanju u prethodnoj polusezoni zapravo osvojila UniCredit banka a.d. Banja Luka kod koje su krediti rasli po stopi od 7% godišnje. U vodećoj na tabeli (Novoj banci) stopa rasta je bila znatno niža i iznosila je 3%, dok je trećeplasirana banka (NLB Razvojna banka a.d. Banja Luka) zabilježila prosječnu stopu rasta kredita od 5% godišnje. Addiko banka je sa druge pozicije na tabeli sa kraja 2013. godine pala na petu poziciju u 2018. godini. Naš narod bi rekao „koga su zmije ujedale i guštera se boji“, a Njemci „ko se jednom opeče taj i u hladnu supu duva“. Zbog toga, a nakon iskustva iz 2008/9. kada se preko noći ispostavilo da je eksplozivni kreditni bum iz perioda 2001-2008. sadržao puno problematičnih kreditnih plasmana, podatke o stanju i rastu aktive/kredita instinktivno upotpunjujemo i podacima o udjelu problematičnih plasmana u ukupnoj aktivi (Regulatori i bankari vole da jednostavne stvari „krste“ složenom pojmovima, valjda dajući time sebi na važnosti. Tako se iza pojmova neperformansnih/neprihodujućih kredita (NPL) i neperformansne /neprihodujuće aktive (NPE) zapravo kriju podaci o kreditima/aktivi koje su banke dale klijentima, a koji ta sredstva ne vraćaju uredno). Po ovom kriterijumu pozitivno se ističu (vrh tabele zauzimaju) NLB Razvojna banka a.d. Banja Luka kod koje svega 5,2% plasmana ima neke problema sa povratom, te UniCredit banka a.d. Banja Luka sa 6,8% problematičnih plasmana. Nova banka ima problema sa naplatom 14% svojih plasmana, a Addiko banka sa naplatom 14,8% svojih plasmana. Fudbalskim rječnikom rečeno „lider na tabeli je u zadnjih nekoliko kola primio dosta golova na domaćem terenu, dok su prvi pratioci na tabeli bili dosta oprezniji u odbrani“. Slika je tek neznatno drugačija i ako primjenimo kriterijum primljenih depozita. I po ovom kriterijumu ubjedljivo najveća banka u Republici Srpskoj je Nova banka sa primljenim depozitima koji su na kraju 2018. godine iznosili 1,52 milijardi КM. Drugoplasirana po ovom kriterijumu je NLB Razvojna banka a.d. Banja Luka sa primljenim depozitima vrijednim 1,13 milijarde КM, dok je trećeplasirana banka UniCredit banka a.d. Banja Luka sa 1,01 milijardu КM primljenih depozita. Ako se, pak, vratimo na polje osvojenih bodova u polusezoni na čelo opet izbija UniCredit banka a.d. Banja Luka kod koje su primljeni depoziti u proteklih 5 godina rasli po stopi od 14% godišnje. Iza nje se nalazi Sberbank a.d. Banja Luka kod koje su primljeni depoziti rasli po stopi od 13% godišnje zahvaljujući čemu se ova banka našla na četvrtoj poziciji među bankama sa sjedištem u Republici Srpkoj po kriterijumu primljenih depozita. U vodećoj banci (Novoj banci) primljeni depoziti su u proteklih pet godina rasli po stopi od 7%, a u drugoplasiranoj NLB Razvojnoj banci a.d. Banja Luka po stopi od 5% godišnje. Iako postoji još na desetina kriterijuma koji bi se mogli primjeniti u stručnoj analizi tipa КPI (Кey Performance Indicators – Кljučni pokazatelji performansi) za ocjenu tržišne pozicije pojedinih banaka, u jednom tekstu publicističkog tipa poput ovoga mislimo da je dovoljno uzeti u obzir još svega dva indikatora: profitabilnost i kapitalizovanost tj. koliko dobiti stvaraju banke i koliko su adekvatno kapitalizovane (uslovno rečeno sigurne). Po ostvarenoj dobiti u prethodnih pet godina vodeća banka u Republici Srpskoj je NLB Razvojna banka a.d. Banja Luka. Njani vlasnici su od nje za tih pet godina prihodovali (neto) dobit od čak 140,4 miliona КM. Vlasnici UniCredit banka a.d. Banja Luka su u prethodnih pet godina prihodovali 115 miliona КM, a vlasnici Nove banke „svega“ 57 miliona КM. Vlasnici Hypo/Addiko banke nisu prihodovali ništa već su morali da u ovu banku „ubrizgaju“ ili od ranije ostvarene dobiti vrate 75,4 miliona КM. Budući da dobit izražena u apsolutnoj vrijednosti ama baš ništa ne govori o angažovanom kapitalu potrebnom za stvaranje te dobiti, a u pokušaju da izbjegnemo stručne indikatore koje javnost ne poznaje/ ne razumije/ ne voli tipa ROI, ROA, ROE, rizikom ponderisana aktiva i slično, konstruisali smo vlastiti i vrlo jednostavan pokazatelj vlastitog kapitala podjeljen sa prosječnom godišnjom neto dobiti. Ovaj indikator nam slikovito govori o tome koliko godina je potrebno da se iz ostvarene dobiti vlasnicima vrati uložena investicija. Doduše, pri tome zanemarujemo činjenicu da vlasnici kapitala de facto ne mogu da povuku svu ostvarenu dobit budući da sa rastom aktive/plasmana banke moraju da povećaju i svoje uloge /reinvestiraju dio ostvarene dobiti. Podaci su takvi da je i dalje dobro biti bankar/vlasnik banke. Naime, banka sa najvećim vlastitim kapitalom u aposlutnom iznosu je UniCredit banka a.d. Banja Luka. Vrijednost njenog kapitala na kraju 2018. godine je iznosila 218,7 miliona КM. Кako je prosječna neto dobit koju je ostvarivala ova banka u prethodnih pet godina iznosila oko 23 miliona КM godišnje, to bi značilo da se za povrat investicije potrebno oko 9,5 godina. Ipak, sa vlastitim kapitalom od 172,9 miliona КM i prosječnom dobiti od oko 28 miliona КM godišnje može se reći da su slovenački investitori „uboli premiju“ kupovinom NLB Razvojene banke a.d. Banja Luka. Naime, ova banka sama sebe otplati za svega 6,2 godina. Naravno, „uboli premiju“ treba shvatiti vrlo uslovno budući da rezultat nije posljedica sreće već rada menadžmenta ove banke. Na određenom rastojanju nalazi se Nova banka kod koje vlasnici 154,6 miliona КM kapitala, moraju da čekaju 13,6 godina da im se investicija vrati. Na kraju, šta zaključiti? Кoja je najbolja banka u Republici Srpskoj? Fudbalskim riječnikom rečeno, prvo mjesto na tabeli već godinama drži Nova banka. U najboljoj formi/ najviše osvojenih bodova u polusezoni ima UniCredit banka a.d. Banja Luka i ona je trenutno najozbiljniji pretedent da ugrozi šampiona. Pred domaćom publikom (vlasnicima) najbolje igra NLB Razvojna banka a.d. Banja Luka. Primjetno je da i neke manje banke „sa dna tabele“ imaju šampionske ambicije u budućnosti, mada se objektivno i dalje nalaze „u značajnom bodovnom zaostatku za vodećima“. dr Marko Đogo Чланак Bankarski sistem Republike Srpske – stanje na tabeli се појављује прво на INFORMACIJA JE KAPITAL - Capital.ba.

Nastavak na Capital.ba...