Izvor: BKTV News, 20.Mar.2017, 12:07 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Danas stiže proleće, svi mu se raduju, ali donosi i zdravstvene tegobe
Proleće stiže danas u 11 sati i 19 minuta, a u isto vreme za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počinje jesen.
Na dan početka proleća Sunce u Beogradu izlazi 5 sati i 41 minut, a zalazi u 17 sati i 51 minut, što znači da će obdanica da traje 12 sati i 10 minuta, a noć 11 sati i 50 minuta.
Kako je navelo Astronomsko društvo "Ruđer Bošković", na dan prolećne ravnodnevice obdanica i noć nisu jednake dužine, jer Zemlja poseduje atmosferu, koja prividno >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << uzdiže Sunce iznad horizonta.
U noći subota na nedelju, između 25. i 26. marta prelazi se na letnje računanje vremena.
Prelazak na letnje računanje vremena kratkoročno znači za jedan čas kraći san, ali dugoročno donosi duže trajanje dana u toku šest meseci od kraja marta do kraja oktobra. Međutim, naučna istraživanja pokazala su da će pomeranje časovnika sa 2 na 3 časa u nedelju, 26. marta, verovatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća i smanjiti radnu efikasnost. Naučnici smatraju da to neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim verovanjima.
Oni tvrde da čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posledice.
Prvog dana proleća u Srbiji će danas biti promenljivo oblačno i toplije, posle podne u većini mesta sa dužim intervalima sunčanog vremena.
Kako je saopštio Republički hidrometeorloški zavod, duvaće slab i umeren, severozapadni vetar. Jutarnja temperatura biće od 5 do 10, najvisa dnevna od 17 do 21 stepen.
Ako ovih dana osećate da nemate dovoljno snage, brzo se zamorite, ne možete da se koncentrišete na posao, nemate apetit, loše spavate, a san ne donosi osveženje, verovatno je glavni krivac "prolećni umor". Tegobe se javljaju kao posledica prilagođavanja tela sezonskim promenama.
U proleće, nakon duge zime, naše telo se suočava sa problemom prilagođavanja novim uslovima. Hormonski sistem se prilagođava pojačanim lučenjem hormona sreće - serotonina i hormona motivacije - dopamina. Međutim, ovaj proces nije dovoljno brz i prouzrokuje stanje koje se karakteriše iscrpljenošću, nemirom, glavoboljom, odsustvom snage i smanjenom mogućnošću koncentracije.
''Tokom zime, naša uobičajena ishrana ne može da obezbedi dovoljne količine vitamina i minerala koji su nam potrebni za normalno funkcionisanje u proleće'', kaže dr Ivan Ilić, internista kardiolog KBC "Zemun", klinički asistent na predmetu interne medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. ''Nedostatak dnevne svetlosti negativno utiče na metabolizam vitamina C i D. Klimatske promene, veoma izražene poslednjih godina, sa velikim varijacijama temperature, vazdušnog pritiska i količinom padavina, dodatno otežavaju ljudima borbu sa prolećnim umorom".
Proleće se, u raznim delovima Sveta, različito slavi i dočekuje. Tako u Kini doček proleća ima dugu tradiciju, najmanje 3.000 godina. Nekada bi kineski car u pratnji svojih službenika dočekivao proleće i molio se za bogatu žetvu, posle čega je svoje podanike bogato nagrađivao i javno iznosio nove načine svoje vladavine koje će biti na dobrobit naroda.
U starom Rimu, prvi dan proleća slavio se kao početak nove godine.
Još davno pre toga, stari Kelti su ovaj dan slavili kao uskrsnuće Sunca.