Dan slovesnske pismenosti i kulture, sećanje na rad Ćirila i Metodija

Izvor: RTS, 24.Maj.2019, 07:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dan slovesnske pismenosti i kulture, sećanje na rad Ćirila i Metodija

Brojnim manifestacijama u Srbiji se obeležava Dan slovenske pismenosti i kulture. Tradicionalno se proslavlja 24. maja kao sećanje na dan kada su 863. godine, posle svečanosti u čast obnove Carigrada, svetitelji Ćirilo i Metodije krenuli na misionarski put među Slovene u Moravsku. Ministar Vladan Vukosavljević rekao je za RTS da je Dan slovenske pismenosti veliki, simbolički značajan datum u istoriji slovenskih naroda pa i srpskog naroda. >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS <<
Ministarstvo kulture i informisanja je pre dve godine Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja uputilo inicijativu za izmenu i dopunu Zakona o državnim praznicima kojom bi Dan Ćirila i Metodija postao Dan slovenske pismenosti i kulture i bio državni praznik koji se radno obeležava.

Podrška za inicijativu dobijena je od Matice srpske, Srpske pravoslavne crkve i Filološkog fakulteta.
Pre nekoliko dana Vlada Srbije je usvojila predlog Zakona o novom državnom prazniku.
Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, ministar kulture i informisaea Vladan Vukosavljević je rekao da se Dan Ćirila i Metodija se obeležava u najvećem broju slovenskih zemalja, u Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini, Rusiji, Crnojn Gori.
Kako kaže, Srbija je u simboličkom polju kaskala i taj praznik obeležava se radno, ali Dan slovenske pismenosti je veliki simbolički značajan datum u istoriji slovenskih naroda pa i srpskog naroda.
O Ćirilu i Metodiju se dosta uči u školi, podsetio je ministar.
"Sama činjenica da je pre 1.300 godina neko uspeo da porodi pismenost kod slovenskih naroda, koji su naseljavali ogroman prostor od Soluna do Nemačke i do istoka Rusije, koji nisu imali svoje pismo - delo Ćirila i Metodije je u tom smislu istorijski značajno što je stvorilo predislove da slovesnka pismenost i književnost izađu na veliku istorijsku scenu i do tada Sloveni nisu imali svoje kodigfikovano pismo", rekao je Vukosavljević.
Prema njegovim rečima, njihov rad je izazivao veliki otpor latisnkog klera u ono vreme. Bili su suočavani sa brojnim problemima i dogma je bila da se crkvenoslužbene knjige, a nije ih bilo mnogo u upotrebi, mogu štampati samo na tri jezika, hebrejski, latinski i grčki.
Slovesnka pismenost je izašla na istorijsku scenu i dužni smo da se sa pijetetom i zahvalnošću sećamo velikog rada Ćirila i Metodija, istakao je ministar kulture.
Potom su njihovi učenici Kliment i Naum napravili ćirilicu koju dasnas koristimo, podsetio je Vukosavljević.
"Mislim da je to važan datum i prilika da se podsetimo značaja pismenosti, značaja zaštite jezika i pisma. Praznici služe da nas na simbolički način podsete na neki fenomen, događaj, moralni etički ili istorijski standard", zaključio je Vukosavljević.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.