Pesnik ljubavi i vitez srca: Jedan od najpoznatijih Vranjanaca rođen je na današnji dan

Izvor: B92, 31.Mar.2020, 19:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Pesnik ljubavi i vitez srca": Jedan od najpoznatijih Vranjanaca rođen je na današnji dan

Na današnji dan, u vreme oslobađanja Srbije od Turaka 1876. godine, rođen je Borisav Stanković, koji je u svojoj bogatoj karijeri opisivao živote ljudi iz Južne Srbije i rodnog Vranja.

Jedan od najvećih pisaca srpske književnosti bio je duboko analitičan prema društvu, normama i imao je dubok uvid u psihologiju ljudi. Sve je to uspeo da prenese na papir.

Iako pripada književnom pravcu realizma, mnogi smatraju da je zbog njegovog stila pisanja i psihologije >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << likova bio jedan od začetnika moderne proze u Srba.

Prvi književni rad, pesmu "Majka na grobu svog sina jedinca" objavio je u časopisu Golub 1894. godine, dok je "Koštanu", odu tragedije ljudskih života, Bora počeo da piše kad mu je bilo tek 24 godine.

Zbog niza prepravki, drama će ugledati svetlost dana tek početkom 20. veka. Kada se ova drama pojavila u pozorištima, Stanković je bio ismejan jer je koristio dijalekat i izraze Južne Srbije.

Pisac će ostati upamćen između ostalog i po romanu "Nečista krv", koji opisuje patrijarhalne odnose, ekonomsku nestabilnost i ženu rastrzanu u tako ustrojenom društvu. Kao i sva njegova dela, ovaj roman je svedočanstvo tog vremena.

Drugi roman "Gazda Mladen" ostao je nedovršen, a danas škole i ulice nose ime ovog, prema rečima Jovana Dučića, "istinskog pesnika ljubavi i viteza srca".
Pogledaj vesti o: Dan zaljubljenih,   Vranje

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.