Da li će Evropa biti spremnija za drugi talas korone?

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 12.Maj.2020, 12:08

Da li će Evropa biti spremnija za drugi talas korone?

Za eksperte nije pitanje da li će doći do drugog talasa epidemije korona virusa, već da li će građani i vlade biti bolje pripremljeni nego tokom prvog talasa.

S obzirom da se virus raširio po celoj Evropi, "bilo bi naivno misliti da je sa time gotovo", izjavila je Erika Vliege, koja vodi odeljenje za zarazne bolesti u univerzitetu u Antverpenu i savetuje belgijsku vladu.

Ona je kao primer navela >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << ponovno pojavljivanje virusa u nekoliko azijskih država.

Vliege i drugi stručnjaci tvrde da bi ublažavanje restriktivnih mera i ponovno pokretanje međunarodnih putovanja mogli biti okidač za sledeći talas, preneo je briselski portal Politiko.

U međuvremenu, planiranje za postpandemijski svet dalje ometa dugi spisak neodgovorenih pitanja.

Naučnici još ne znaju sigurno da li zaraženi razvijaju neku vrstu imuniteta i ako ga razviju koliko dugo on traje ili da li izloženost drugim korona virusima, poput sezonskog gripa, stvara neku vrstu imuniteta protiv ovog.

Postoje nade da toplije vreme deluje protiv širenja virusa, ali ni to nije utvrđeno.

Novi terapijski lekovi, vakcine ili druge intervencije, kao što su agresivno praćenje kontakata i karantina ... mogu ublažiti potrebu za strogim socijalnim distanciranjem da bi se održala kontrola epidemije, napisali su autori studije, objavljene sredinom aprila, koja se bavi dinamikom prenosa korona virusa do 2025.

U drugom slučaju, možda će biti potrebno zadržati meru socijalne distance do 2022. godine, upozoravaju oni.

Neposredna opasnost dolazi od ukidanja postojećih restriktivnih mera, izjavila je za briselski portal šefica Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) Andrea Amon.

Mere su skoro prepolovile broj slučajeva u evropskom ekonomskom prostoru između 9. aprila 8. maja, rekla je ona.

Ako se mere ukinu prebrzo, a ne prate ih testiranje, traženje kontakta, fizičko distanciranje i pranje ruku, "onda ćemo uskoro videti sledeći talas", rekla je Amonova.

Rani znaci su možda već prisutni.

Nakon ublažavanja nekih ograničenja, u Nemačkoj je primećen porast stope reprodukcije virusa iznad 1,0 što znači da jedna zaražena osoba može da prenese virus na više od jedne osobe, čime je efektivno doprinela eksponencijalnom porastu broja slučajeva.

Posle otvaranja škola i vrtića u Danskoj je primećen porast stope reprodukcije, ali je on još ispod 1,0.

U međuvremenu, Belgija, koja je upravo dozvolila domaćinstvima da ugoste četvoro ljudi i prodavnicama da ponovo rade, pažljivo prati kako to opuštanje utiče na broj slučajeva.

Češka je najodvažnija na tom planu, dozvolivši događaje, venčanja i crkvene službe za skupove do 100 ljudi od ponedeljka.

Švedska je imala drugačiji pristup, kao jedina zemlja u EU koja nije uvodila restrikcije u javnom životu.

Anders Tegnel, švedski državni epidemiolog, upozorio je da bi se druge zemlje koje su uvele restriktivne mere u drugom talasu mogle suočiti sa više slučajeva, jer je manji broj ljudi bio izložen virusu nego u Švedskoj.

Amonova je odbila da prokomentariše strategiju Stokholma.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.