Društvo za očuvanje divljih životinja „Mustela“: Značajno sklonište slepih miševa Hadži-Prodanova pećina ugroženo funkcionisanjem i širenjem kamenoloma

Izvor: Vostok.rs, 06.Feb.2023, 20:58

Društvo za očuvanje divljih životinja „Mustela“: Značajno sklonište slepih miševa Hadži-Prodanova pećina ugroženo funkcionisanjem i širenjem kamenoloma

Hadži - Prodanova pećina kod Ivanjice je veoma važan turističko-speleološko-arheološko-istorijski lokalitet koja je zvanično proglašena spomenikom prirode sa svojom zaštitnom zonom. Pored pećine se nalazi kamenolom sa asfaltnom i betonskom bazom preduzeća "Putevi" d.o.o. Ivanjica.  U Srbiji postoji 15 pećina koje su uređene za turističke svrhe, od kojih je 11 trenutno otvoreno za turiste. To su Rajkova pećina (opština Majdanpek), Lazareva pećina i Vernjikica (Bor), Dubočka pećina, Ceremošnja i Ravništarka (Kučevo), Resavska pećina (Despotovac), Risovača (Aranđelovac), Hadži-Prodanova pećina (Ivanjica), Potpećka i Stopića pećina (Užice). Hadži Prodanova pećina Delimično su uređene i/ili su nekada bile otvorene za turiste i Bogovinska pećina (Boljevac), Prekonoška pećina (Svrljig) i Petnička pećina (Valjevo), dok za Mermernu pećinu (Lipljan), koja se nalazi na području AP Kosovo i Metohija nije poznato u kakvom se stanju trenutno nalazi. Hadži Prodanova pećina Video: Spomenik prirode Hadži Prodanova pećina, kamenolom, asfaltna baza i betonska baza, jedno pored drugog "Od njih su kao skloništa slepih miševa najvažnije Lazareva pećina, Vernjikica i Hadži-Prodanova pećina, u kojima se nalaze velike kolonije slepih miševa, nekad i sa nekoliko desetina hiljada primeraka!", navodi se u studiji Društva za očuvanje divljih životinja "Mustela", pod nazivom "Slepi miševi i procena uticaja na životnu sredinu". "U Srbiji dobar primer značajnog skloništa slepih miševa koje je ugroženo funkcionisanjem i širenjem kamenoloma je Hadži-Prodanova pećina kod Ivanjice u zapadnoj Srbiji. Naspram ulaza u ovu zaštićenu pećinu širi se kamenolom sa veoma intenzivnom eksploatacijom i čestim miniranjem. Vegetacija u okolini pećine koja predstavlja bitno stanište slepih miševa koji žive u njoj je bitno devastirana širenjem kamenoloma. Poređenjem brojnog stanja iz 1994. i 2009. godine je utvrđen isti kvalitativni sastav vrsta, ali je brojnost pojedinih vrsta manja od 30 do 80 %", navodi se u studiji. Video: Miniranje kod Hadži Prodanove pećine
Do sada su prijavljena dva pomora slepih miševa, na šta ukazuju iz Zavičajnog udruženja "Hadži Prodan". Takođe, iz Udruženja ukazuju na miniranja i razbijanje kamena, kao i na zagađivanje rečice na čijem izvorištu se nalazi kamenolom. Navode da se stvaraju gasovi od sagorevanja mazuta, prašina, buka, podrhtavanje tla od miniranja i udarni talasi od miniranja. Sve četiri prisutne vrste slepih miševa zaštićene su Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Briga o pećini kao zaštićenom prirodnom dobru i o slepim miševima kao zaštićenoj vrsti poverena je Turističkoj organizaciji Ivanjica. U zaštitnoj zoni oko pećine je zabranjena, kako je to određeno Odlukom o proglašenju Spomenika prirode „Hadži Prodanova pećina“: eksploatacija mineralnih sirovina na celom području; primarna prerada i predkoncentracija sirovina; deponovanje primarnih i sekundarnih jalovina, komunalnog, industrijskog i drugog otpada; izgradnja industrijskih, infrastrukturnih, privrednih, hidrotehničkih i drugih objekata ; rukovanje otrovnim hemijskim materijama, naftnim derivatima i drugim opasnim i štetnim materijama; gradnja privrednih, vikend i drugih objekata; svaka promena postojeće morfologije terena i vodotoka; izvođenje zemljanih, građevinskih i drugih radova kojima se može oštetiti, poremetiti ili ugroziti zaštićeno prirodno dobro i njegova okolina; kaptiranje izvora, izgradnja vodozahvata i dubokih bušotina, koje bi mogle imati uticaja na nivo podzemnih voda u karstnom sistemu pećine, a naročito izdvojenih za potrebe pojedinačnih domaćinstava; uništavanje šumskih kompleksa i čista seča; preoravanje prirodnih livada i pašnjaka i obavljanje drugih radova na mestima i na način koji mogu izazvati procese jake vodne erozije i nepovoljne promene predela; krčenje vegetacije i obavljanje drugih radova na mestima i na način koji mogu izazvati procese jake erozije i nepovoljne promene predela. Miniranja se vrše redovno.  

Pogledaj vesti o: Bor

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.