Trinaest godina nakon prvog i neuspjelog pokušaja da se na Mars postavi rover, Evropa u nedelju ulazi u ključnu fazu svoje misije Egzo Mars 2016 (Exobiology on Mars) u saradnji s Rusijom, kako bi pretražila Crvenu planetu u potrazi za znacima života, javljaju agencije.
Prema posljednjim informacijama registrovan je jasan i glasan signal sa Marsa nakon što je lender "Skijapareli" ugasio radio signal kako bi uštedio energiju.
To nije neočekivano obzirom na slab karakter signala, a trenutno se obrađuju informacije lenderovog spuštanja na Mars.
Ruska raketa-nosač tipa Proton sa sondom za ispitivanje tragova gasu na Marsu i modulom za spuštanje Skijapareli uspješno je lansirana prije sedam mjeseci s kosmodroma u kazahstanskom Bajkonuru.
Evropa i Rusija krenule su tada u novu marsovsku avanturu u kojoj će pokušati da spuste 'lender Skijapareli na Crvenu planetu i posebnom sondom analiziraju atmosferske gasove planete u potrazi za trenutnim oblicima života.
Misiju čine oko tri tone teška sonda "Trace Gas Orbiter" (TGO) i modul za "ulazak, spuštanje i ateriranje" (EDM), koji je ime dobio po Đovaniju Skijapareliju, italijanskom astronomu iz 19. vijeka.
Jedina svrha Skijaparelija, koji će zbog ograničenog kapaciteta nepunjivih baterija istraživati tlo i okolinu Marsa svega nekoliko dana, jeste utabavanje puta za spuštanje novog rovera koji će istraživati Mars u potrazi za vanzemaljskim životom.
"Naš cilj je da dokažemo da možemo da sletimo na površinu, istražujemo i uzmemo podatke", izjavio je naučni savjetnik Evropske svemirske agencije (ESA) Mark Mekohrin pred početak manevrisanja.
Sletanje na Mars, Zemljin susjed udaljen 56 miliona kilometara, predstavlja izuzetno težak zadatak. SAD trenutno na Marsu ima svoja dva rovera - Kjurioziti i Oportjuniti.
Modul za slijetanje Skijapareli i TGO - koji će ući u Marsovu orbitu u potrazi za gasovima u atmosferi koje ispuštaju živi organizmi - predstavljaju prvu fazu misije Egzo Mars. Drugu fazu predstavlja rover koji bi trebalo da bude lansiran 2020. godine.
Ukoliko na Marsu postoji život, nije vjerovatno da će biti pronađen na površini koju bombarduju ultraljubičasti i kosmički zraci. Ali tragovi metana u tankoj atmosferi Marsa mogli bi da budu pokazatelj da se nešto "kuva" dublje ispod površine, objašnjavaju naučnici. Kako metan ne bi dugo preživio Sunčeve ultraljubičaste zrake, naučnici smatraju da mora da postoji neki neki izvor koji ga stvara.
"Nešto mora da proizvodi metan", tvrde stručnjaci, dodajući da su jedan od mogućih izvora vulkani.
Drugi potencijalni izvor metana je život: jednoćelijski mikrobi metanogeni koji na Zemlji žive na mjestima bez kiseonika, poput stomaka životinja, gdje ugljen-dioksid pretvaraju u metan.
Naučnici se nadaju da bi rover, opremljen za bušenje dva metra ispod površine, mogao da ponudi neke indicije o porijeklu metana na Marsu.
Naučnici su prvo morali da sačekaju da se Skijapareli danas odvoji od TGO-a u ranijim posljepodnevnim satima, oko 14.30 po GMT-u, na oko milion kilometara od Crvene planete.
U atmosferu Marsa trebalo bi da uđe u srijedu na visini od 121 kilometar, brzinom od skoro 21.000 km/h. Vrući i "drmusavi" put kroz Marsovu atmosferu trebalo bi da traje oko šest minuta.
Kada doputuje na visinu od 11 kilometara i uspori na 1700 km/h, otvoriće se supersonični padobran, saopštila je ESA.
Kada dođe na dva metra, odbaciće svoje motore i pasti na površinu, a pad bi trebalo da ublaži posebna struktura za amortizaciju unutar lendera.
Sa zakašnjenjem od 10 minuta, koliko treba da poruka stigne na Zemlju, Skijapareli će poslati podatke o temperaturi, vlazi, gustini i električnim svojstvima.
(B92)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.