Pravi vrhunske mašine u skromnoj radionici

S. Babović

31. 08. 2016. u 15:50

Inžinjer Dušan Simić(62)iz Obreža kod Varvarina pravi evropske mašine u skromnoj radionici u svom rodnom selu

Прави врхунске машине у скромној радионици

Foto: Arhiva D. Simić

VARVARIN – MAŠINSKI inžinjer Dušan Simić(62)iz Obreža kod Varvarina sam proizvodi najsavremenije mašine za klasiranje kornišona u svojoj radionici u rodnom selu.

Popularna “klasirka” ili “kalibrirka” ima kapacitet da sortira blizu osam tona krastavaca na sat, a uz inovaciju da mašina u startu može da se podešava, Simićev sistem može da parira i holandskim proizvodima, koji se smatraju najboljima u Evropi.

-Počeo sam skromno, remontovanjem starih mašina koje su u Srbiji još uvek u upotrebi, a potiču još iz SFRJ – otkriva za “Novosti” mašinski inžinjer Dušan Simić.

- Za šest godina popravio sam na desetine klasirki, koje su se svojevremeno uvozile iz Mađarske i Holandije. Neke sam bukvalno osposobio sa otpada. Onda sam lane rešio da napravim pravu kontinualnu klasirku za kornišone.

Simićeva mašina napravljena je od čeličnih profila i cevi. Teška je oko dve tone, a sa trakom za povrće dugačka devet metara. Klasira po nemačkom standardu u tri kategorije ( od tri do šest centimetara, od šest do 9 i od 9 do 12 centimetara). Prva klasirka je iz radionice u Obrežu “poslata” na rad u Bošnjane. Porudžbina je dosta, a interesovanje pokazuju otkupljivači i prerađivači kornišona, kojima je kupovina klasirke iz inostranstva po ceni od 15.000 do 20.000 evra ogromno ulaganje.

RADIONICU PLAVILA MORAVA

KOMPLETNU proizvodnju klasirki za mašine Dušan Simić je finansirao sam, bez ikakve pomoći lokalne samouprave i države. Pre dve godine je umalo odustao od posla. U elementarnim nepogodama koje su pogodile Srbiju, stradala je i njegova majstorska radionica, gde je Velika Morava napravila štetu od oko 200.000 dinara.
- U praksi možete da dodate tzv.frekventni regulator na staru klasirku, ali to je veoma skupo, pa sam zato ja napravio da odmah imate kontinualno podešavanje brzine kako bi pre svega štedeli energiju – objašnjava nam Simić. - Tako nema potrebe da mašina radi istim kapacitetom na početku, usred i na kraju sezone, jer se i kornišoni, kao i količina prinosa značajno razlikuju u tim periodima.

Da bi se napravila jedna klasirka potrebno je oko 120 dana.

-To je veliki posao, a ja sve radim sam u radionici – kaže za “Novosti” mašinski inžinjer. - Trenutno pokušavam da unapred klasirku i da dobijem mašinu koja će klasirati i po dužini. Time bi se umanjila odstupanja od standarda koja mogu da iznose i do 20 posto.

Nije ovo jedina mašina koju je Simić inovirao. Radio je skoro sedam godina u nekadašnjoj Fabrici “Miloje Zakić” (potonji “Trajal”) u Kruševcu i u pogonu za dvotočkaše u Ćićevcu. Tu je zajedno sa kolegama patentirao proces koji garantuje ekonomičnu vulkanizaciju guma sa dve boje.



-U Fabrici turpija iz Slovenije u Varvarinu gde sam radio oko osam godina prepravljao sam mašine na hidraulični pogon pa se proces proizvodnje turpija obavljao na dugme – priseća se Simić. - Na žalost, kada je preduzeće otišlo u stečaj svi smo ostali bez posla.

Vredni Obrežanin bacio se potom na izume u privatnoj režiji. Pravio je ventilatore za “otprašivanje” u drvnoj industriji, mašine za reciklažu sunđera, kotlove na pelet. Ipak, veruje da su klasirke za kornišone trenutno najisplativije, jer je proizvodnja ovog povrća u ekspanziji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

MarkoBgd

31.08.2016. 16:24

Takvi nam kreativci trebaju a ne oni što mašu bilo državnim ili privatnim diplomama a u životu ni ekser nisu napravili. Džaba škola ako čovek nema kreativnu energiju i poriv u sebi . Svaka čast inženjeru Simiću, na takvim pojedincima i porodičnim firmam je izgrađena i jedna Nemačka.

Supruga

31.08.2016. 19:00

@MarkoBgd - Hvala na podršci. Verujem da je iskrena. uz sve poteškoće moj suprug ide dalje. i pored tragedije koja nas je zadesila, jer smo 06.07.2011 izgubili sina u 27 godini, ostala nam je kćerka, koja je bez posla, a mi štedimo i pokušavamo da nešto stvorimo, da bismo preživeli. Štetu nismo naplatili, a STR koju samja 25 godina vodila pa prenela na supruga, je poplavljena i roba od kiše u julu m Kako se nalazimo na deonici puta koji održava Kruševac Put, nisu ni štetu nadoknadili ni Opština Varvarin

Supruga

31.08.2016. 19:12

zaista bi mi odgovor na komentar mnogo značio. Lično poznajem Vašu Sofiju, a i često saradjujemo u vestima iz ovog kraja. Hvala Vam do neba. Objavite molim Vas.

PM

31.08.2016. 20:11

Svaka cast kolegi Simicu. Samo, nas stvaraoce i nosioce patenata, sa diplomama tehnickih fakulteta stecenim u SFRJ, ove vlasti ne vole. Bolji su im pajtosi koji kupuju diplome i koji patentiraju polaganje ispita bez prisustva na istim. Pardon, oni ipak znaju da proizvode maglu obecanja bolje buducnosti.