SARAJEVO - Pred Sudom BiH danas će biti nastavljeno suđenje nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa bivše Armije BiH Sakibu Mahmuljinu za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na širem području Zavidovića i Vozuće 1995. godine.
Iako se Mahmuljinu sudi za krivična djela ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika, kao i protiv civilnog stanovništva, Dževad Galijašević, ekspert za borbu protiv terorizma kaže za "Novosti" da se Mahmuljinu moralo suditi i za genocid nad Srbima sa područja Vozuće.
- Još od 2012. godine u evidenciji Tužilaštva BiH, prema nalogu iz Haškog tribunala, predmet "Sakib Mahmuljin i drugi" zaveden je pod pravnom kvalifikacijom ratni zločin genocid, ali Tužilaštvo BiH je odlučilo da mu sudi po drugim krivičnim djelima - kaže Galijašević.
On dodaje da je na Vozući počinjen genocid nad srpskim narodom, jer je u planiranim napadima bivše Armije BiH na Vozuću 1995. godine do temelja spaljeno 66 sela, uništeno više od 5.000 kuća, 12 crkava i jedan manastir, srušena groblja od kojih su neka stara i više od pet vijekova.
- Ubijeno je 465 vojnika i civila, a protjerano više od 22.000 građana srpske nacionalnosti, ali i spriječen povratak Srba na to područje koje su naselile vehabije - ističe Galijašević.
On kaže da Mahmuljinu nije suđeno u Hagu, već je iz Haga ovaj predmet ustupljen Tužilaštvu BiH.
- Ovde je očigledna sprega Tužilaštva BiH i Bošnjaka da se nikako ne dopusti suđenje za genocid protiv Srba - ističe Galijašević.
SVJEDOK
Sakib Mahmuljin se pojavljivao kao svjedok u Hagu na suđenju Rasimu Deliću, komandantu bivše Armije BiH, koji je 2008. godine osuđen na tri godine zatvora. Ipak, Haški tribunal nije odlučio da sudi Mahmuljinu u Hagu, već je njegov predmet predao u nadležnost pravosuđa BiH.
Suđenje je počelo 23. marta čitanjem optužnice i uvodnim riječima tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića.
Kajganić je naveo da bivši komandant Trećeg korpusa Armije BiH, u čijem sastavu je djelovao i odred "El mudžahedin", tokom 1995. godine dok je trajala vojna akcija na području Zavidovića i Vozuće, nije ništa preduzeo da spriječi zločine ove vojne formacije nad ratnim zarobljenicima i civilima srpske nacionalnosti na tom području.
Mahmuljinu se na teret stavlja da, iako je imao informacije, nije ništa činio da spriječi zločin odreda "El mudžahedin" od 21. jula do 24. avgusta, među koje spada odsijecanje glava zarobljenim Predragu Kneževiću, Momiru Mitroviću i Gojku Vujičiću, te nanošenje teške fizičke i duševne boli i povreda zarobljenim srpskim vojnicima i civilima.
U optužnici se navodi i da je Mahmuljin propustio da preduzme mjere i spriječi ubistvo 52 ratna zarobenika uz upotrebu hladnog oružja koje su počinili pripadnici odreda "El mudžahedin" nakon vojne operacije "Fars 95" tokom koje su 63 vojnika Vojske Republike Srpske i tri civila predali u blizini sela Kesten.
"Do sada je pronađeno i identifikovano 10 ratnih zarobljenika, dok se ostali vode kao nestali", rekao je tužilac.
U uvodnom izlaganju Kajganić je najavio da će Tužilaštvo dokazati navode optužnice protiv Mahmuljina, da će dokazi biti podijeljeni u tri cjeline.
On je naglasio da će biti dokazane inkriminisane radnje pripadnika odreda "El mudžahedin", odnos nadređenih i podređenih, te efektivna kontrola optuženog nad ovom jediniciom i da je Mahmuljin u vrijeme izvršenja zlodjela raspolagao informacijama o njima.
Advokat odbrane Fahrudin Ibrišimović smatra da je Tužilaštvo "preuzelo veoma težak zadatak" da dokaže komandnu odgovornost Mahmuljina.
"Stav odbrane je da Mahmuljin nije počinio djela koja su počinili drugi i teret dokazivanja je na Tužilaštvu. Veoma teško je dokazati vezu između odreda `El mudžahedin` i Mahmuljina. Postavlja se i pitanje primjene blažeg zakona i da li je postojao taj vid odgovornosti, odnosno, komandne odgovornosti u ratu", rekao je Ibrišimović.
Početku suđenja Mahmuljinu prisustvovale su i porodice žrtava koje su stradale u logoru odreda "El mudžahedin", 13 kilometara od mjestu Kamenice na području opštine Zavodovići.
Zdravko Jorgić, kojem je sin Dalibor zarobljen i pogubljen na Vozući, istakao je da je sramota za pravosuđe u BiH da 20 godine ništa nije preduzimano kako bi se procesuirali ovi gnusni zločini.
"Sin mi je bio student i stradao je u vojsci. Ne vjerujem u ovaj sud koji do sada nije uradio ono što je trebalo, a dan danas tražim posmrtne ostatke svoga sina", rekao je Jorgić, ističući da će nastaviti redovno pratiti suđenje Mahmuljinu.
Nada Marić iz Vozuće je u septembru 1995. godine izgubila muža Marka i brata Panteliju Spasojevića u logoru mudžahedina u Kamenici.
"Drugi mi je brat, koji je takođe zarobljen u septembru, izašao iz Zenice polumrtav, nije prepoznao ni mene ni majku. A za muža su tvrdili da mu je odsječena glava. Od ovog suđenja očekujem da ćemo saznati bar kako su stradali naši najmiliji", rekla je ona.
Ružica Pejić je nakon 13 godina u Visokom pronašla lobanju muža, koji je stradao u logoru odreda "El mudžahedin".
"Nakon 21 godine, sahranjena je samo lobanja mog muža. Poučeni dosadašnjim iskustvom, mi nemamo povjerenja u Sud BiH, ali se nadamo pravdi i da će neko po komandnoj odgovornosti biti osuđen za odsjecanja glava i vađenje očiju i zuba zarobljenim", dodala je ona.
Članovi porodica žrtava su jednoglasni da će nastaviti pratiti suđenje Mahmuljinu i ubuduće.
Sud BiH je 8. decembra 2015. godine donio rješenje o određivanju mjera zabrane Mahmuljinu, a 31. decembra potvrdio optužnicu koja ga tereti da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Na ročištu za izjašnjenje o krivici 4. februara Mahmuljin se izjasnio da nije kriv. Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je 23. marta, a u toku je iznošenje dokaza tužilaštva.
Nastavak suđenja Mahmuljinu pred Sudom BiH zakazan je za 13.00 časova.
(NN/novosti)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.