Koliko je izvesna kanonizacija Stepinca?

Da je odluka da najmlađi biskup na svetu bude proglašen za sveca sazrela, smatra Zagreb. Tvrde, čeka se još sud Kardinalske komisije da bi ga papa službeno proglasio svetim. Za Beograd to nije gotovo.

"Papa Franja ne želi da odustane od kanonizacije jer je i lično uveren u njegovu svetost", kaže hrvatski nadbiskup Josip Bozanić.

"Nije tačno da je papa Franja podržao proglašenje Stepinca za sveca, već je poručio da će o svemu tome još razmisliti. A svi detalji u vezi sa tim uskoro će biti obelodanjeni", naveo je patrijarh Irinej.

U međuvremenu još nije poznato kada će se sastati komisije dve crkve zadužene da istraže istorijske činjenice. Postavlja se pitanje moralne odgovornosti Stepinca u zločinima na ovim prostorima. Može li to što je bio žrtva komunizma da ublaži saradnju sa ustaškim režimom?

Sa suđenja se pamti i njegova tvrdnja da je bilo teško biti lojalan Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i da je pisao Paveliću protiveći se zločinima. Druga strana tvrdi da nije bio dovoljno glasan i da je učestvovao u pokrštavanju Srba.

"Stepinac je vrlo radosno pozdravio osnivanje ustaške države, tzv. NDH. Ipak, prilično brzo se ohladio jer je čuo za masovna ubijanja Srba. Najpre je čuo za ubijanja u Glini, pa onda u ostalim mestima, i čuo je o progonima Jevreja", kaže istoričar iz Hrvatske Slavko Goldštajn.

"Njegove ingerencije su bile pre svega duhovne, ali njegov uticaj je bio veoma veliki s obzirom na izvanredan, jak uticaj Rimokatoličke crkve u hrvatskom narodu. Tako da njegovo angažovanje je daleko od onoga što bi se dalo očekivati s obzirom na karakter i obim zločina koji je vršen u NDH", navodi istoričar iz Srbije Milan Koljanin.

Za razliku od Zagreba koji ne postavlja "da li", već samo "kada" će u katoličkom crkvenom kalendaru biti upisano ime svetog Alojzija Stepinca, za ovdašnje istoričare nije reč o pitanju bliske budućnosti, jer je pozadina procesa suočavanje Rimokatoličke crkve sa sopstvenom prošlošću.