"Srbija i HR - i bolje i lošije"

"Danas je na vlasti struktura političara koja je u prošlosti imala sasvim drugačije političko iskustvo. To što su oni naučili zakonomerno nas vodi u sukobe i nerazumevanja. U politici su reči dela. Reči mogu da proizvedu velike probleme i zbog toga bi bilo vrlo važno voditi računa o političkim porukama", rekao je Tadić koji je izrazio nadu da "neće biti poništeno baš sve" na čemu su radili Josipović i on.

Josipović se složio da neodmerene izjave štete ali je ocenio da ukupna linija odnosa Hrvatske i Srbije pozitivna od vremena kada su Tadić i on "onom pomalo iznenadnom šetnjom Opatijom, započeli jedan novi i drugačiji ciklus međusobnih odnosa".

"Ljudi puno više putuju iz jedne u drugu zemlju, komuniciraju, međusobno trguju, postoji kulturna razmjena, a imamo i ozbiljnu pravosudnu saradnju, čak i vojnu. Rekao bih da su odnosi u bitnome bolji nego što su bili pred, recimo, 7,8 ili 10 godina", rekao je Josipović.

Na pitanje kako je moguće da lider radikala i haški optuženik Vojislav Šeselj toliko uzdrma odnose Beograda i Zagreba, Josipović je kazao da misli da je "Haški sud ozbiljno pogrešio kada je Šešelja pustio bez onih uslova koje je davao svim drugim haškim optuženicima, kada ih je puštao".

"Šešelj, koji je simbol loše politike i zločina, odjedanput se pojavio na slobodi i krenuo sa svojom retorikom zla i mržnje kako je to činio u vreme rata. Bez obzira što on objektivno ne može ugroziti Hrvatsku, to je kod nekih ljudi stvorilo nelagodu, nesigurnost i strah", rekao je bivši predsednik Hrvatske dodajući da su predsednici i vlade dve zemlje "razumno reagovalii i spustili loptu na zemlju".

Govoreći o akciji Oluja Josipović je ocenio da je to bez sumnje bila "legitimna i legalna akcija za oslobođenje teritorija ali da je nesporno da je na žalost, u toj akciji je bilo i zločina".

Tadić je kazao da je akcija Oluja "imala legalnost, jer Hrvatska je bila nezavisna država", ali da se ne slaže da je imala i legitimnost "upravo zbog zločina koji su se dogodili i zbog činjenice da srpski narod više ne živi na teritoriji Hrvatske u onom broju kako je to bilo pre Oluje".

"To je promena istorije, to je promena fakata i kulturoloških zbivanja na prostoru Hrvatske. Problem je i način na koji se Oluja tretira u hrvatskom društvu. S druge strane, i Srbija mora da bude - tu mislim na političare i političku elitu - sposobna da razume hrvatski problem, da je Hrvatska, kao suverena i međunarodno priznata zemlja, bila suočena sa unutrašnjom pobunom, da je ta pobuna imala regionalnu i međunarodnu dimenziju i da Srbija nije potpuno nevina u svemu tome", rekao je Tadić.

Govoreći o problemu nesalih Josipović je rekao da se još ne zna sudbina oko 1.600 ljudi - i Hrvata i Srba, hrvatskih državljana i da se "na hrvatskoj strani postoji verovanje da u arhivima u Srbiji, posebno vojnim, postoje podaci o tome što se dogodilo i gde su pokopani ti ljudi, ali da nema dovoljno volje da se svi ti podaci nađu".

"Ne postoji ništa što nisam uradio da bi se pronašla eventualna dokumentacija o nestalim, ali nema ništa gore nego stalno insinuirati nečiju krivicu jer iza toga stoji namera da se vratimo na početak i to može biti zametak nekih novih sukoba", rekao je Tadić i dodao da je imao "i lični nadzor nad čitavim procesom i da na žalost, ništa nisu našli".