Dvije najveće britanske partije i posljednjeg dana predizborne kampanje tvrde da se bore za apsolutnu većinu. Sve ankete, međutim, pokazuju da će, nakon glasanja u četvrtak, Parlament biti podijeljen, a da će laburisti i konzervativci morati sastavljati koalicionu Vladu. S jednom ili više manjih stranaka.
Očekuje se da u četvrtak samo dvije trećine Britanaca s pravom glasa izaći na izbore čiji bi rezultati mogli odrediti dalji pravac ekonomskog razvoja, promjene u socijalnoj politici, odnose s Evropskom unijom, ali i cjelovitost države.
Sadašnji premijer David Cameron očekuje da će biti reizabran, i za drugi mandat predsjednika Vlade. On to uvjerenje temelji na opštem pravilu politike: vodio je zemlju u vrijeme robusnog oporavka privrede, a za protivnike ima nešarmantne, ekstremne i podijeljene opozicionare.
Njegovi protivnici tvrde da je Cameron neiskren, izvještačen i nedopadljiv momak. Njegov oksfordski i pedigre s Univerziteta Eton čine ga preotmjenim za široke mase. Ta bi teorija bila uvjerljiva da se isti opis ne može primjeniti i na glavnog Cameronovog oponenta - vođu Laburista Eda Milibanda.
Na ovim izborima mora se računati i na vrlo jaku Škotsku nacionalnu stranku, za koju se predviđa da će zbrisati Laburiste u svim starim škotski „džepovima“. Na desnom krilu je Britanska nezavisna partija (UKIP) Nigela Farage-a, a lijevo je Nick Clegg s Liberalnim demokratima.
Ne budu li ni Konzervativci ni Laburisti u stanju sastaviti Vladu, moraće koalirati s malim strankama. To bi na scenu moglo postaviti sjevernoirsku konzervativnu Demokratsku unionističku stranku koja bi kao i na prošlim izborima mogla dobiti osam zastupnika.
Lideri obje velike partije u predizbornoj su kampanji najavili rigoroznije mjere za imigrante, a premijer Cameron je čak najavio i referendum o ostanku u EU.
Velika Britanija tradicionalno glasa četvrtkom, od 1935.godine, što je i ozakonjeno 2011. Izbori se moraju održati svakih pet godina, prvog četvrtka u maju.
Postoji nekoliko teorija za ovu, u svijetu neobičnu tradiciju. Po jednoj: četvrtak je bio pazarni dan u najvećem dijelu zemlje, pa su se ljudi i iz okolnih mjesta slivali u gradove, što je povećavalo broj glasača.
Druga popularna teorija kaže da se petkom isplaćivala nadnica, pa je četvrtak izabran dok su još ljudi bili trijezni.
A treća: da je četvrtak određen zato da bi se smanjilo vrijeme bezvlašća, jer se preko vikenda stigne sastaviti nova vlada.
