Hrvatska kao pomoć u rješavanju izbjegličke krize na Mediteranu daje jedan brod i pedesetak službenika. Kao zemlja koja je i sama iskusila rat, Hrvatska bi umjesto organiziranja vojnih parada mogla prihvaćati izbjeglice iz drugih zemalja i aktivirati institut privremene zaštite za izbjeglice iz ratom zahvaćenih zemalja, kažu u Centru za mirovne studije.
Brod Hrvatske obalne straže „Andrija Mohorovičić“ dug 73 metra uključit će se 10. svibnja u humanitarnu akciju spašavanja ilegalnih migranata na Mediteranu. Radi se o brodu sa 40 članova posade, a na brodu će biti i medicinska ekipa radi pružanja medicinske pomoći spašenim migrantima. To je jedan od rezultata nove politike Europske unije prema izbjegličkoj krizi na Mediteranu, ali i posjete talijanskog predsjednika Sergia Matarelle Hrvatskoj.
Brod je već sada spreman za polazak, međutim ova su dva tjedna potrebna za zakonsku proceduru upućivanja, odnosno precizan dogovor hrvatske strane sa talijanskim ministrom obrane i talijanskim ministrom unutarnjih poslova.
„To je užasna kriza u kojoj treba pomoći ljudima i obračunati se s onima koji tu krizu održavaju i na njoj zarađuju. To je lakše reći nego napraviti. U međuvremenu Hrvatska će pomoći ljudima. Dati ćemo jedan brod Hrvatske obalne straže. To nam se nekako čini i humano i dobro za Hrvatsku – kandidat smo za Schengen, dakle moramo sudjelovati u tom sustavu. Mediteranska smo država sa više od tisuću kilometara obale, dakle ima mnogo razloga zašto trebamo biti tu prisztni“, rekao je premijer Zoran Milanović.
Također, Hrvatska će dati svoje službenike kao ispomoć europskoj agenciji za nadzor vanjskih granica Europske unije Frontex u ubrzavanju procedura, najavila je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
„Hrvatska u okviru zajedničkog programa Europske unije u ovom je trenutku stavila Italiji na raspolaganje 47 ljudi koji se na poziv Frontexa mogu uključiti u procesuiranje tražitelja azila i migranata.“
Međutim, u zagrebačkom Centru za mirovne studije pozivaju Vladu i nadležna ministarstva da Hrvatska kao zemlja koja je i sama iskusila rat, umjesto organiziranja vojne parade povodom pobjede u „Oluji“, pokaže solidarnost sa svima onima koji moraju napustiti svoje domove i time pruži gestu iskrene podrške temeljene na vlastitom iskustvu. Za naš radio govori ekspert za migracije i član tima za borbu protiv rasizma i ksenofobije Centra za mirovne studije Mitre Georgiev.
„Bolje bi bilo da se to iskustvo rata i stradanja izrazi pružanjem zaštite i prihvaćanjem izbjeglica iz drugih zemalja i drugih sukoba.“
Naime, Hrvatska je prilično stroga u davanju azila, odnosno supsidijarne zaštite. Mitre Georgiev kaže kako je do sada azili ili supsidijarnu zaštitu dobilo 146 osoba, od ukupno preko 4.000 tražitelja azila.
„Možemo primijetiti da je broj dodijeljenih zaštita jako malen. Ti ljudi traže jedino zaštitu, to je jedino što im je bitno i jedino što oni žele. Hrvatska ne može sebe računati kao tranzitnu zemlju i voditi politiku na taj način, i svoje loše migracijske politike prilagođavati samo činjenici da sebe shvaća kao tranzitnu zemlju na osnovu migracijskih tokova.“
