Nakon višenedeljnih žestokih sukoba, proruski separatisti preuzeli su kontrolu nad strateški važnim gradom Debaljcevom u istočnoj Ukrajini, iz kojeg se povukla većina ukrajinskih vojnika.
Pobunjenici podižu zastavu iznad Debaljceva, strateškog željezničkog čvora koji povezuje utočišta separatista Lugansk i Donjeck. Iz grada su se jutros, po nalog Kijeva, povukli ukrajinski vojnici. Tenkovi i oklopna vozila ostavili su za sobom sukob koji prijeti da ugrozi međunarodni sporazum o prekidu vatre, koji je postignut prošle nedelje.
“Nismo znali da ćemo da odemo danas. Naređeno nam je da jutros napustimo položaj, ali su neki ostali da bi minirali sve u bazi, kako separatisti ne bi mogli da je zauzmu”, kaže jedan od vojnika.
Vojnici, povrijeđeni tokom povlačenja, u međuvremenu pristižu u vojnu bolnicu u gradu Artemovsk.
“Cijelo vrijeme su pucali na nas iz automatskih puški, a bacali su i ručne granate. Koristili su sve”, navodi Vadim.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko saopštio je da se, nakon bombardovanja i uličnih borbi, povuklo 80 odsto ukrajinskih vojnika i da će njihov primjer uskoro slijediti ostali. Porošenko je uoči posjete frontu, gdje je odlikovao neke od vojnika koji su napustili Debaljcevo, poručio da je povlačenje taktička odluka i da je Rusija odgovorna za trenutnu situaciju.
“Uspjeli smo da pokažemo cijelom svijetu pravo lice bandita, separatista koje podržava Rusija, koja je garant i direktni učesnik razgovora u Minsku”.
Pobunjenici su saopštili da su zarobili stotine pripadnika ukrajinskih snaga, dok je ruska državna televizija prikazala snimke predaje nekoliko desetina vojnika. Separatisti su od početka tvrdili da se najnoviji sporazum o prekidu vatre ne odnosi na Debaljcevo, koje je bilo uglavnom opkoljeno. U Rusiji, ministar inostranih poslova Sergej Lavrov rekao je da je situacija u gradu dobro poznata – čak i Porošenku.
"U ponoć, između subote i nedelje, Debaljcevo je bilo pod opsadom tako da je stvarna linija prekida vatre bila iznad tog grada”.
Uprkos borbama u Debaljcevu, zvanični Pariz saopštio je da prošlonedeljni sporazum iz Minska nije propao. O najnovijem razvoju situacije kasnije danas telefonom bi trebalo da razgovaraju francuski predsjednik Fransoa Oland, njemačka kancelarka Angela Merkel, te ukrajinski i ruski lideri. Ruski predsjednik Vladimir Putin sinoć je poručio da se dogovor o primirju mora da bude primjenjen.
“Naravno, uvijek je bolno kada gubite, naročito od bivših rudara i mehaničara. Ali, život se nastavlja i mi treba da se usredsredimo na glavni cilj, a to je da se sačuvaju životi ljudi koji su tamo, da osiguramo njihov povratak porodicama i primijenimo plan dogovoren u Minsku”.
Sjedinjene Države, koje i dalje razmatraju mogućnost slanja oružja Kijevu, optužile su pobunjenike za kršenje prekida vatre. Potpredsjednik SAD Džozef Bajden je, kako se navodi u saopštenju iz Bijele kuće, za nasilje okrivio separatiste koji djeluju sa ruskim snaga o čemu je telefonom razgovarao sa Porošenkom. “Ako Rusija nastavi da krši sporazume iz Minska, suočiće se sa težim posljedicama”, poručeno je iz Vašingtona.