Srbija glanca tuđe oružje
20. 09. 2014. u 19:57
Propast fabrika domaće namenske industrije umnogome je osetila i vojska. Akumulatore za borbene avione proizvodili smo u Valjevu
Propast fabrika domaće namenske industrije umnogome je osetila i vojska. Akumulatore za borbene avione proizvodili smo u Valjevu
MIGOVI Vojske Srbije leteli bi i bez ruske donacije da je u životu valjevska fabrika „Krušik - Akumulatori“. Ova firma koja je 2007. godine neuspešno privatizovana, u lepezi svojih proizvoda imala je i akumulatore za borbene avione kojima je snabdevala vojnu avijaciju. Ministar odbrane Bratislav Gašić juče je zato najavio ukidanje privatizacije te fabrike.
- Rešavanje problema „Krušik - Akumulatora“ zadatak je za period koji predstoji - rekao je ministar odbrane. - To je bitno ne samo za Vojsku, već i za Valjevo, jer će to pomoći otvaranju novih radnih mesta.
Zaposleni u „Krušik - Akumulatorima“, jedinom proizvođaču nikl-kadmijumskih baterija za vojsku, policiju i železnicu u jugoistočnoj Evropi ne rade skoro dve godine, posle dopisa radnika Agenciji za privatizaciju da su vlasnici te firme davali lažne podatke o isplati zarada. Raskid privatizacije sa trenutnim vlasnikom fabrike, beogradskom „Euro Balkan korporacijom“, odobren je još u novembru prošle godine, ali još nije sproveden u delo.
Ovo valjevsko preduzeće, koje je svojim propadanjem prizemljilo vojnu avijaciju, samo je jedno u nizu domaćih kompanija koje su nekada bile temelj odbrambene moći države. Na tom spisku, osim fabrika, su i brojni vojni i civilni zavodi koji su ili u stečaju ili se bore za goli život.
- Raspadom Jugoslavije naša vojska je bila prinuđena da potraži nove proizvođače opreme, jer su stari ostali rasuti u bivšim republikama - kaže pukovnik u penziji Velimir Rogač. - Veliki udarac i za sistem odbrane pretrpljen je neuspešnom privatizacijom nekadašnjih državnih preduzeća, od kojih su mnoga vrlo brzo ili propala ili promenila delatnost. Time je izbor dodatno sužen.
Ministarstvo odbrane uvezlo je 2011. godine padobrane iz inostranstva za Specijalnu brigadu. Ovaj korak je bio neminovan, jer je na fabriku „Kluz“ odavno stavljen katanac. Reč je o gotovo zaboravljenom gigantu koji je do 1990. godine proizvodio više od 44.000 pilotskih, desantnih, rezervnih i školskih padobrana.
Slučaj prizemljenih „migova“ samo je jedan dokaz teškom stanja u vojnom vazduhoplovstvu. Fabrika „Utva“ u Pančevu, do sklapanja posla proizvodnje aviona „lasta“ bila je na rubu propasti. U nezavidnoj poziciji je i Vazduhoplovni zavod „Moma Stanojlović“ u Batajnici, čiji je obim posla na istorijskom minimumu.
Tipičan je i primer tekstilnog kombinata „Ljubiša Miodragović“ iz Prijepolja, koji je bio poznat po izradi vojničkog platna, cerada i šatorskih krila, kojima je snabdevao celu JNA. Ova fabrika posle stečajne agonije i nekoliko pokušaja oživljavanja, izbrisana je sa spiska vojnih dobavljača. Sličnu sudbinu doživeo je niz proizvođača elektronskih komponenata za artiljerijske borbene sisteme, ali i „Miloje Zakić“ iz Kruševca, koji je decenijama bio glavni vojni snabdevač RBHO odelima i zaštitnim maskama.
Današnje vojničke uniforme, prepoznatljive po digitalnoj šari, šiju se u fabrici „Jumko“. Iako vojnici i oficiri imaju niz primedaba na njen kvalitet, vranjska kompanije gotovo je jedina u državi koja još odoleva. Sa tržišta, ali i iz kruga kooperanata oružanih snaga nestao je niz preduzeća koja su se decenijama bavila proizvodnjom vojničkih uniformi - „Kluz“, „Ineks ukus“, „Železničar“, „22. decembar“...
UVOZIMO I PUŠKE
VOJNI vrh Srbije često ističe značaj fabrika namenske industrije za privredu Srbije. „Prvi partizan“, „Zastava oružje“, „Sloboda“, poznati su širom sveta po kvalitetu oružja i municije koje proizvode. Njihov asortiman, međutim, zaostaje za svetskim trendovima. Iako je Vojska Srbije dobro snabdevena domaćim dugim i kratkim cevima, pojačanje traži i u inostranstvu. Iz sveta su 2008. godine stigle automatske puške „hekler i koh“, snajperi „sako“, dalekometke „baret“, puškomitraljezi „herstal“...
duca
20.09.2014. 20:17
Stekao sam utisak da smo dobili domaćinsku Vladu .Možda mogu ispraviti nečije gluposti jedino nam ostaje da se nadamo.
Sta god da se kod nas uradi na nivou drzave,ispadne kuso i grbavo.
E konacno se neko setio da smo postojali i bili vredni paznje.Ajde sad ispeglajte svu nepravdu i preme radnicima i prema vojsci i drzavi.
@clan biblioteke - Ajd sad malo glavu da ukljucimo. Nisu te firme propale zbog raspada zemlje (korupcija se podrazumve, pa je ne pominjem narocito) vec zbog prestanka komunikacije sa svetom. Pre 91. smo prodavali svima od Namibije do Indokine, a posle toga nikome. Sta ce nam fabrika padobrana ili ne znam cega, kad ona na godisnjem nivou moze da proizvede par stotina komada, vise nasoj vojsci ne treba. Zasto onda uposliti radnike. A vsetu da prodamo ne mozemo jer kvalitetom ne umemo da pariramo. Na zalost.
@clan biblioteke - @Srdj: E " Kluz" padobrani subili dobro poznati u svetu po svom dizajnu i kvalitetu . Cak i nakon sankcija i bombardovanja ogroma vecina indrustrije je jeos uvek mogla da se oporavi. Medjutim nakon tzv "privatizacije" To nije moguce za 90% njih! Fabrike su kupljene i rastavljene, prodate u staro gvozdje!? Vredne industrijske linije su iznete iz drzave !? Vredna dokumentacija bacena u " papir servis"?! Zelite li jos neki podatak?
Komentari (22)