Malo firmi za menadžere

I. MIĆEVIĆ

26. 07. 2014. u 21:30

Hiperprodukcija kadrova u oblasti ekonomije, samo u Beogradu 30 katedri. Njih 30.000 traži posao, 80 odsto sa privatnih fakulteta

POSAO na tržištu rada čeka više od 30.000 menadžera i ekonomista. Menadžerska diploma dobija se na čak 147 akreditovanih studijskih programa, a samo u Beogradu postoji tridesetak ekonomskih katedri. Svaka sedma akademska diploma prošle godine bila je menadžerska.

Hiperprodukcija i kadrova i diploma najizraženija je upravo u oblasti ekonomije. Više od polovine privatnih fakulteta obrazuje ekonomiste i menadžere za sve i svašta. Posledica toga je veliki broj onih koji čekaju na posao. Na Evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje je, prema poslednjim podacima, čak 25.661 ekonomista.

- Reč je o kadrovima sa završenom višom, strukovnom školom i fakultetom. Oni na posao, u proseku, čekaju dve godine i pet meseci - kažu u NSZ. - Na posao čeka i 5.606 menadžera, a na našoj evidenciji provedu u proseku jednu godinu i 11 meseci.

Zavod ne pravi razliku da li su kandidati koji traže posao došli sa privatnih ili državnih fakulteta, ali Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu dodatno je istražio i došao do rezultata da više od 80 odsto nezaposlenih ekonomista dolazi sa privatnih katedri.

- Na privatnim fakultetima skoro svi se obrazuju iz oblasti ekonomije i menadžmenta, tako da imamo poplavu ovih diploma - objašnjava prof. dr Branislav Boričić, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. - Svršeni studenti i državnih i privatnih fakulteta vode se kao diplomirani ekonomisti, a često kvalitet nije isti. Najbolji pokazatelj za to je kada poslodavci organizuju testiranje kandidata za posao. U vrhu liste uvek su studenti državnih fakulteta.

PRIJEMNI - NEREŠIV - OTKAD postoje master studije na Ekonomskom fakultetu, samo jedan student sa privatnog fakulteta uspeo je da položi prijemni i upiše se. A sa državnih fakulteta polože čak diplomci koji nisu imali mnogo dodirnih tačaka sa ekonomijom, poput onih sa psihologije, građevine, geografije, političkih nauka - objašnjava prof. Boričić.

Prof. Boričić objašnjava da prilikom dodele diploma, godinu dana posle završetka studija, anketiraju celu generaciju. Ispostavilo se da je do 2008. godine čak 80 odsto nalazilo posao u prvoj godini od diplomiranja. Sada se odmah zaposli oko 60 odsto diplomaca.

Objašnjenje za hiperprodukciju katedri i diploma, prema mišljenju prof. dr Ivana Ivića, penzionisanog profesora Filozofskog fakulteta, leži delom u tome što je najjeftinije organizovati studije društvenih nauka. Zato na privatnim univerzitetima ne mogu da se studiraju mašinstvo, elektrotehnika i slično.

- Postoji 147 akreditovanih studija menadžerstva, a da bi one bile kvalitetne, potrebno je mnogo nastavnika. Postavlja se pitanje kada je uspeo da se iškoluje toliki broj univerzitetskih profesora menadžerstva - napominje prof. Ivić. - Godišnje diplomira čak 5.000 menadžera, što je 13 odsto svih diplomiranih. Ranije ih je bilo i do 8.000 godišnje. Prebrojao sam čak 19 različitih vrsta menadžera, a nijedna postojeća nomenklatura zanimanja ih ne prepoznaje.

Prof. Ivić dodaje da je tolika hiperprodukcija objektivan razlog za sumnju u kvalitet pojedinih diploma u ovoj oblasti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

Goran

26.07.2014. 23:33

Svi koji su zavrsili drzavni fakultet treba da imaju prednost pri zaposljavanju u drzavnim firmama. Oni sa privatnih fakulteta neka idu u privatni sektor, ako ih on hoce, a nece. Pitam se zasto.

Diplomirani ekonomista

27.07.2014. 00:09

Zavrsio sam gore pomenuti Ekonomski fakultet, sa solidnim prosekom i skoro u roku, i trenutno radim na poslu pakovanja robe na police, i nisam jedini. Sad iz iskustva za posao je potrebna samo veza, a znanje nije obaveza. Ponosan sam na svoju diplomu ali sem te licne satisfakcije nista drugog nemam. Ljudi sa manje znanje, manje ambicija su iznad mene, i to je jednostavno realnost Srbije danas. Kad pakujem robu setim se sati provedenih u citaonici, uzalud je bilo :-(

sanjajdonaciju

27.07.2014. 08:56

Kad sam upisivao Gr.fax u Nisu krajem 70-ih,primalo se 200 studenata a na ekonomiji 2000 (dvije hiljade).Ja sam zavrsio gr.fax i bio sam priblizno oko 30 mesta koji je to uspeo.Za ekonomiju nemam podatke.Ali samo hocu da kazem da je i onda bila hiper produkcija,samo sto onda nismo imali menadzere i sto je bila Yugoslavija koja je to sve mogla da primi.Umalo zaboravih:na pravima u Nisu se takodje upisivalo 2000 (dvije hiljade) ljudi.

Stoyko

27.07.2014. 10:00

@sanjajdonaciju - Ja sam završio ekonomski fakultet u NIšu 1977, kada se primalo oko 550 brucoša. I koliko znam, ta cifra i danas je slična. Ali u to vreme, godišnje je diplomiralo oko 200 studenata! Dakle, postojali su neki kriterjumi da bi moglo da se diplomira.

sanjajdonaciju

27.07.2014. 22:17

@sanjajdonaciju - 2000 brucosa na ekonomiji a i na pravima.redovnih po 500 a vanrednih (danas bi rekli samofinansirajuci) 1.500

Dzoni

28.07.2014. 10:57

Drzava je ta koja daje akreditaciju. I zasto jedan student koji ima mogucnost da bira izmedju privatnog i drzavog fakulteta mora kasnije da snosi posledice? Hoce li neko nekad da se zapita o uzrocima ili cemo uvek da sagledavamo posledice?