Johanesburg: Srpski jezik izborni predmet u svim školama
23. 04. 2014. u 21:30
Nastavnica srpskog jezika Violeta Pavlović Marinović podučava tridesetak đaka u školi „Sveti Sava“ u Johanesburgu
DA srpski jezik postane zvaničan u Južnoafričkoj Republici izborila se nastavnik srpskog jezika Violeta Pavlović Marinović. Već dve godine naš jezik je izborni predmet u svim osnovnim i srednjim, državnim i privatnim školama. Naša deca sada mogu visokim ocenama iz maternjeg jezika da povećaju ukupan prosek, a to im olakšava prohodnost do izabranog fakulteta. Međutim, osim što se pored 10 zvaničnih jezika u Johanesburgu, ravnopravno čuje i srpski, najvažnije je da, smatra Violeta, naša deca koja žive u dijaspori ne zaborave korene.
Violeta trenutno ima 30 đaka, a do sada je sa sertifikatom položenog srpskog jezika iz njenih klupa izašlo više od 80 mališana.
- Srpska škola „Sveti Sava“ u najvećem gradu Južnoafričke Republike osnovana je 2009. godine, na inicijativu roditelja i uz njihovu pomoć se održava - kaže Violeta. - Nalazi se na crkvenom imanju jedinog hrama SPC na afričkom kontinentu - Sveti Toma. Srpska komuna iako novija, veoma je aktivna i okuplja između 10.000 i 20.000 Srba.
Međutim i deset godina pre toga, Violeta je našu decu u sklopu Komune učila maternjem jeziku. Sada je on deo obrazovnog sistema Južnoafričke Republike. Nijedna druga zemlja iz našeg okruženja nije ovo postigla. Osim toga, ni u jednoj drugoj zemlji, osim u Južnoafričkoj Republici, gde u velikom broju žive naši ljudi, nije ozvaničen sprski jezik.
- U Johanesburgu živim 20 godina, tamo su mi se rodila oba sina - priča Violeta. - Poenta cele priče je da se naša deca tamo ne asimiluju, da očuvaju jezik, tradiciju, da nauče što više o svojoj kulturi. Svi verski i državni praznici obeležavaju se u školi „Sveti Sava“. U projektu koji je trajao tri godine podržala su me srpska ministarstva prosvete i spoljnih poslova i ambasada Srbije. Da bi se ubrzalo dobijanje rešenja od Ministarstva prosvete u Srbiji, mnogo mi je pomogla novinarka državne televizije Jelena Đorđević Popović.
U školi koja se odvija subotom, izučavaju se srpski jezik, istorija, geografija, muzičko, likovno i veronauka, a sve je u korelaciji sa srpskim jezikom i odvija se po našem nastavnom programu. Najteže je bilo da se naš nastavni program impelmentira u onaj u JAR. Razlikuje se način ocenjivanja, jer tamo se od početka školovanja polažu ispiti u dva roka u toku školske godine koja traje od januara do decembra.
OSMI PADEŽ
DECI koja idu u internacionalne škole i uglavnom govore engleski, najteže je da shvate naših sedam padeža - kaže Violeta. - A u Ministarstvu prosvete u Johanesburgu su me, kada je sve bilo gotovo, da bi napravili štos sa mnom, zbog moje preterane posvećenosti i predanosti, pozvali su me da mi saopšte kako sve mora da padne u vodu, jer je objavljena vest da je ozvaničen i osmi padež. Bacila sam se u vatru da objašnjavam kako je to nemoguće, ali su svi počeli da se smeju.
ranko
23.04.2014. 22:03
Deca u Juznoj Africi uce srpski ali zato deci u Srbiji smanjujemo fond casova istog,svaka cast nema sta.
@ranko - Rec isti se ne koristi kao zamenica! Odavno je malo casova srpskog. Ocigledno.
@ranko - @novinar.... Lepo od tebe sto si obrazovan, aj sad leci komplekse na drugom mestu...
@ranko - ИСТИ је можда на студијама журналистике заменица, али зашто би то била заменица?! По вама, не би прошла ни употреба придева у примеру: Била су два разнобојна цвета, ЦРВЕНИ је лепше мирисао.Не тражите длаку у јајету, ИСТИ није најсрећније решење, али није ни погрешно јер циљано упућује на оно што је у сржи исказа, не доводи у недоумицу, а то је важно. Ако сте већ новинар потрудите се па објавите како лексему ИСХИТРЕНО у гласилима редовно погрешно употребљавају у значењу пребрзо, пре времена.
@ranko - @Србиста,ИСТИ, ИСТА, ИСТО је можда данас граматички исправно (јер данас се масовно употребљавају бастарди попут геолошкиње, драматуршкиње и сл.) али стилски је рогобатно и није у духу српског језика. То је чист германизам и дословни превод немачког derselbe, dieselbe, dasselbe. A o пљескавици ЗА ПОНЕТИ да и не говоримо. Као и о многим другим стварима у Србији се данас према језику односимо као према Алај-беговој слами.
Komentari (10)